Tisuće i tisuće vjernika svake godine na isti datum, 15. kolovoza, hodočaste u brojna marijanska svetišta diljem Hrvatske kako bi kroz molitvu i euharistijska slavlja, praćeno procesijama i festivalima, proslavili Marijino uznesenje na nebo
Svake godine tisuće vjernika hodočaste u marijanska svetišta od
kojih su najpoznatija Marija Bistrica, Sinj, Aljmaš, Trsat,
Voćin i Krasno, kako bi kroz molitvu i euharistijska slavlja, na
svetoj misi, proslavili Veliku Gospu, dan koji se slavi kao
Marijino uznesenje na nebo.Velika Gospa slavi se u mnogim
državama, ali u svemu prednjače Europa i Južna Amerika.
Prema katoličkoj teologiji, 15. kolovoza Marija, majka Isusa
Krista, uznesena je dušom i tijelom na nebo, a taj je
nauk 1. studenoga 1950. godine proglasio i tadašnji
papa, Pio XII.
Velika Gospa je i državni blagdan u Republici Hrvatskoj, a na taj
se dan katolički se vjernici prisjećaju dogme svoje vjere. Naime,
Katolička crkva vjeruje u četiri istine, odnosno dogme, o
Blaženoj Djevici Mariji, a to su: da je ona Bogorodica, djevica,
bezgrešno rođena i dušom i tijelom uznesena na nebo.
Naj dan Blažena Djevica Marija, kako vjeruju vjernici, dušom i
tijelom, po završetku svog zemaljskog života, uznesena je u slavu
neba u društvo sa svojim uskrsnulim sinom Isusom.
Prema vjerovanju katolika, zapravo je riječ o završnici njezina
Bogu predanog života, a to je vrhunac i cilj kojem je okrenuta
svaka ljudska egzistencija.
Stoga upravo na dan kada je ona uznesena na nebo mnogi kreću
prema najpoznatijim marijanskim svetištima, a neki vjernici se
odlučuju hodočastiti.
Marijanska svetišta dio su kulture uglavnom Rimokatoličke crkve,
koja su posvećena Gospi. Ona obilježavaju ukazanje ili čudo, koje
se pripisuje Djevici Mariji, stoga se upravo na to mjesto
vjernici dolaze moliti Gospi, prenosi
Tportal.
