Na obilježavanju Dana logoraša i logora Knin, u ponedjeljak u Kninu predstavljena je knjiga "Svjedočanstva glinskih logoraša” Ivana Lipaka i prikazan i istoimeni dokumentarni film, te je istaknuto da se svjedočenjem istine trebaju zaustavljati svi pokušaji obezvrjeđivanja Domovinskog rata i hrvatskih branitelja, a objavljivati knjige koje će svjedočiti istinu o Domovinskom ratu
Organizatori obilježavanja Dana logoraša i logora Knin kao
i prve razmjene logoraša kod Tepljuha su Hrvatsko društvo
logoraša Srpskih koncentracijskih logora, podružnica
Sisačko-moslavačke i Splitsko-dalmatinske županije te Grad
Knin.
U okupiranom Kninu su u vrijeme Domovinskog rata bila aktivna
četiri srpska logora: Stara bolnica, Kula, Vojarna i logor
Golubić, uz više manjih logora. Kroz njih je prošlo više tisuća
logoraša, koji su u njima bili zatvarani bez higijenskih i drugih
uvjeta za život, gladni, žedni, na hladnoći i vrućini, uz stalna
fizička i psihička mučenja, ispitivanja, a često i silovanja. U
kninskim logorima je od zadobivenih ozljeda ubijeno više desetaka
logoraša, navode iz Hrvatskog društva logoraša srpskih
koncentracijskih logora.
“Obilježavanjem i sjećanjem na sve stradale odaje im se počast i
zahvala jer su oni svojom žrtvom doprinijeli stvaranju neovisne i
samostalne države Hrvatske”, istaknuto je na Komemoraciji
sjećanja u Domu Hrvatske vojske Kralj Zvonimir.
Na skupu je predstavljena knjiga “Svjedočanstva glinskih
logoraša” autora Ivana Lipaka, a prikazan je i istoimeni
dokumentarni film.
“Na nam je da knjigama i zapisima svjedočimo istinu o stvaranju
hrvatske države te o tomu tko je bio žrtva a tko agresor i tko su
ponositi hrvatski branitelji,” rekle je Josipa Rimac državna
tajnica u Ministrovu uprave i izaslanica predsjednice republike
Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović, koja je pokroviteljica
obilježavanja Dana logoraša.
Rimac: Prisjećamo se branitelja koji su prošli srpske
koncentracijske logore, mučeni, silovani, ubijani i nisu
doživjeli slobodnu Hrvatsku
Prihvaćanje pokroviteljstva obilježavanja Dana logoraša, dodala
je Rimac, pokazatelj je koliku važnost predsjednica Republike
pridaje tomu da “ne odu u zaborav logoraši srpskih
koncentracijskih logora.”
“Ovo je i poruka da još uvijek tražimo naše zarobljene i zatočene
i da se ne smijemo umoriti i zaboraviti i posljednju žrtvu dok se
ona ne pronađe,” kazala je.
Upitala je i – tko su oni koji napadaju branitelje i hrvatski
narod koji slavi pobjedu i svoju slobodu.
“Tko su ti koji prozivaju hrvatske branitelje i hrvatski narod
kad slave svoje pobjede i najveličanstveniju pobjedu- vojno
redarstvenu operaciju (VRO) Oluju. U našim pobjedama nema ni M od
mržnje niti R od revanšizma. U našim pobjedama je ponos, čast i
zahvalnost hrvatskim braniteljima,” poručila je Rimac.
Naglasila je kako se uvijek trebamo prisjetiti onih koji su
“prošli srpske koncentracijske logore, koji su mučeni, silovani,
ubijani i koji nisu odživjeli slobodnu, samostalnu i suverenu
Republiku Hrvatsku.”
Kovač: Hrvatska porazila veliko zlo – Miloševićev
velikosrpski fašizam
Izaslanik Hrvatskog sabora, saborski zastupnik HDZ-a Miro Kovač
rekao je na Komemoraciji kako Hrvatska vrlo teško može dovesti do
razuma svoje susjede, vezano za izjave političkih predstavnika
Srbije.
“Nama je vrlo teško u Hrvatskoj, pa i cijelom društvu – tu mislim
na sve razine vlasti – utjecati na one ljude koji su odgovorni za
zlo koje je naneseno hrvatskom narodu i svim onima koji su
živjeli u Hrvatskoj, tom velikosrpskom agresijom,” naglasio je
Kovač.
Ono što mi možemo, kaže, je naglašavati da su hrvatski branitelji
i logoraši svojim angažmanom i svojom žrtvom oslobodili Hrvatsku,
te je da Republika Hrvatska ‘porazila veliko zlo, a to zlo
je Miloševićev velikosrpski fašizam’.
“Mi nismo porazili Srbe u Hrvatskoj, jer je bilo puno Srba među
braniteljima, a to pokazuju i statistike, već smo porazili
Miloševićev režim koji je zaveo mnogo ljudi i među Srbima u
Hrvatskoj,” rekao je Kovač.
U govoru na Komemoraciji sjećanja ponovio je da će Republika
Srbija pitanje odštete hrvatskim logorašima morati riješiti u
sklopu pregovora o priključenju Europskoj uniji.
“I mi u Hrvatskom saboru imamo obvezu i dužnost da nad time
bdijemo; bez ostvarenja toga prava (odštete hrvatskim logorašima)
naši susjedi neće moći ući u europsku obitelj koja se zove
Europska unija,” poručio je Kovač govoreći o pravu hrvatskih
logoraša na dobivanje odštete od Srbije.
U 70-tak srpskih logora oko 30.000 hrvatskih
zarobljenika, među kojima žene i djeca
Predsjednik splitsko-dalmatinske podružnice Hrvatskog društva
logoraša srpskih koncentracijskih logora Ivan Turudić je oštro
kritizirao nedavnu izjavu srbijanskog predsjednika Aleksandra
Vučića, koji je Hrvatsku usporedio s nacističkom Njemačkom i
Hitlerom.
“Danas nazivati i usporediti Hrvatsku i hrvatski narod s
nacističkom Njemačkom i Hitlerom je čin bez presedana, Radi se o
stalnoj potrebi Srbije da vodi, a time i ponovno kroji povijest,
bezobzirno vrijeđajući sve i svakoga u ostvarenju vlastitih
ciljeva,” kazao je Turudić.
“Napadom na Republiku Hrvatsku, izvršeni su masovni progoni,
zarobljavanja, ubijanja, mučenja – izvršen je holokaust nad
hrvatskim stanovništvom,” rekao je Turudić.
Iznio je podatak da je na teritoriju Srbije, BiH, Crne Gore i
okupiranim dijelovima Republike Hrvatske tijekom 1991. i 1992.
godine bilo 70-tak srpskih koncentracijskih logora na poznatim
lokacijama, od čega je 30 bilo na okupiranom području Republike
Hrvatske.
“Od više od 30.000 zarobljenih osoba (među kojima 3.000 žena i
500 djece) njih oko 2.500 nikad nije stiglo u logore, nego su
nakon zarobljavanja ubijeni ili umrli,” istaknuo je Turudić.
Dodao je kako bi knjigu “Svjedočanstva glinskih logoraša,”
trebalo koristiti Državno odvjetništvo RH (DORH) kao
argumentirani materijal u istrazi o ratnim zločinima.
Lipan: Saznanja da su neki od zarobljenih hrvatskih
logoraša još živi u Srbiji gdje rade kao robovi
Autor te knjige Ivan Lipak rekao je kako ima određena saznanja da
su neki od zarobljenih hrvatskih logoraša još živi u Srbiji, gdje
rade kao robovi.
“Imamo određenih saznanja da su dosta ljudi od ovih 1950 koje se
još potražuje, živi, ali su robovi u Srbiji ili negdje drugdje.
Žalosno je da to do sada nitko nije istražio, ali još je
žalosnije da naš država do danas nije još tražila odštetu od
Srbije za sva stradanja,” kazao je Lipak.
Sudionici današnjeg obilježavanja Dana logoraša i logora Knin
ranije danas kod Spomenika hrvatske pobjede “Oluja ’95.” položili
su vijence i zapalili svijeće, kao i kod Spomen ploče Stare
bolnice Knin, a u Domu HV-a Kralj Zvonimir Knin održana je
Komemoracija sjećanja, nakon čega su popodne zapaljene
svijeće ispred Spomen obilježja prve razmjene logoraša u Tepljuhu
.
Obilježavanje Dana logoraša i logora Knin održava se pod visokim
pokroviteljstvom hrvatske predsjednice Grabar-Kitarović.
