Intenzivni toplinski valovi poput onoga koji je nedavno pospješio katastrofalan požar u Grčkoj, postali su uslijed klimatskih promjena sve češći diljem svijeta, upozoravaju znanstvenici.
Je li ovogodišnji toplinski val tek iznimka?
Rekordno visoke temperature u posljednjih su nekoliko tjedana
zabilježene na cijeloj sjevernoj hemisferi, od Norveške do
Japana.
U Grčkoj, u kojoj je golemi šumski požar prošli tjedan odnio 88
ljudska života, sparna i vruća ljeta postala su uobičajena, no
toplinski val koji je nedavno zahvatio sjevernu Europu zasad se
smatra izuzetkom. Svjetska meteorološka organizacija (WMO)
predviđa da će temperature i dalje obarati prosječne ljetne
vrijednosti od Irske preko Skandinavije do baltičkih zemalja sve
do prvog dijela kolovoza.
Ovogodišnji je srpanj u Švedskoj bio najtopliji u posljednjih 250
godina, a suše i neuobičajeno visoke temperature najteže su
pogodile laponske stočare.
Vatra je poharala oko 20.000 hektara polja i šuma, a materijalna
šteta procijenjena je na više od 60 milijuna eura. U središnjem
dijelu zemlje i na zapadu u jednom su trenutku bila aktivna 44
požara zbog kojih je stanovništvo bilo prisiljeno na evakuaciju.
Toplinski valovi od Kalifornije do Japana
Toplinski val bez presedana ovog je ljeta zahvatio i Japan. Od
njegovih posljedica u toj je zemlji umrlo više desetaka
stanovnika, a na drugom kraju svijeta, u Kaliforniji zabilježena
je rekordno visoka temperatura – čak 48,9 Celzijevih stupnjeva u
Chinou.
“Obično toplinski valovi zahvate dio planeta, no ove godine se
užarila cijela sjeverna hemisfera, a to je iznimno neobično”,
kaže Anders Levermann, profesor na Institutu za istraživanje
klimatskih promjena u Postdamu.
“Teško je svaki od ovih događaja izravno pripisati ljudskoj
aktivnosti”, rekao je za AFP francuski stručnjak za klimatske
promjene Jean Jouzel.
No iznimno visoke temperature u posljednjih nekoliko tjedana
“poklapaju se s našim očekivanjima, a posljedica su klimatskih
promjena prouzročenih emisijom stakleničkih plinova”, smatra
zamjenica glavnog tajnika WMO-a, Elena Manaenkova.
Rezultati studije objavljeni u prosincu u Glasilu američke
meteorološke udruge upućuju na to da su rekordno visoke
temperature evidentirane 2016. diljem svijeta isključivo
posljedica globalnog zatopljenja, ali i ekstremnih toplinskih
valova u Aziji.
S obzirom na to da su u posljednje tri godine zabilježene najviše
temperature otkad je mjerenja na Zemlji “s razlogom možemo
postaviti pitanje: hoće li takve vremenske prilike biti sve
učestalije ako ne smanjimo emisiju ugljičnog dioksida?”, kaže
Levermann te dodaje da je odgovor na to pitanje potvrdan.
Znanstvenici koji surađuju u sklopu projekta World Weather
Attribution (WWA), inicijative koja se bavi ekstremnim vremenskim
uvjetima neposredno nakon što se dogode, u petak su na sastanku
ocijenili kako je upravo zbog klimatskih promjena bilo dvaput
izglednije da će sjever Europe zahvatiti ovako ekstreman
toplinski val. Istodobno upozoravaju na to da se rezultati uzmu
sa zadrškom jer je riječ o preliminarnoj analizi objavljenoj
prije završetka toplinskog vala.
Što nas očekuje u predstojećem desetljeću?
Međuvladin panel o klimatskim promjenama, UN-ov panel stručnjaka,
još 2012. je u izvještaju upozorio da njihovi modeli upućuju na
sve češće i intenzivnije epizode ekstremnih vremenskih uvjeta u
predstojećim desetljećima.
Čak i kad bi svijet uspio ograničiti globalno povećanje prosječne
temperature na dva Celzijeva stupnja iznad razine prije
industrijske revolucije, u skladu s Pariškim klimatskim
sporazumom iz 2015. koji je potpisalo 195 zemalja, znanstvenici
nagovješćuju još opasnije toplinske valove, suše, poplave i
uragane. No upozoravaju da to nije sve – oni će se događati na
još širim geografskim područjima.
“Svaku godinu postavljat će se novi neslavni temperaturni rekordi
od Rusije preko Francuske do Japana”, kaže Jouzel.
Toplinski valovi kakve smo prvi put zabilježili 2003., a od tada
su rezultirali smrću oko 70.000 ljudi u Europi, “nakon 2050. ili
2060. mogli bi postati uobičajeni”, kaže francuski znanstvenik te
dodaje da bi “uz topliji i zagrijaniji zrak i suše tlo, požari
mogli postati sve češća pojava.”
Po podacima Europske komisije 2017. godina bila je jedna od
najtežih kada su posrijedi šumski požari u Europi. U Portugalu,
Španjolskoj i Italiji tada je izgorjelo čak 800.000 hektara šuma.
I još jedna zabrinjavajuća informacija u izvješću Komisije:
Područja podložna požarima u zemljama južne Europe tijekom 21.
stoljeća mogla bi se povećati za 50 do 100 posto, ovisno o tomu
kolikom se brzinom naš planet bude zagrijavao.
