I ove sezone biseri kulturne ponude otoka Ugljana, franjevački samostani sv. Pavla Pustinjaka na Galevcu (Školjiću) i sv. Jeronima u Ugljanu, otvorili su vrata turistima i gostima otoka koji na odmor ne dolaze samo radi sunca i mora.
Svaki dan, od 5. srpnja do kraja kolovoza, od 10 do 12 sati i od
17 do 19 sati, može se razgledati samostanska zbirka na
Školjiću, a kako nam je potvrdio direktor TZO Preko Ivan Košta,
za ovu sezonu tiskana je kratka brošura na hrvatskom,
engleskom, njemačkom, francuskom i talijanskom jeziku, javljaju
Naši školji.
– Zbog velikog interesa gostiju, uveli smo prijepodnevno radno
vrijeme, a prvi put naplaćivat će se i ulaznica, i to simboličnih
deset kuna, kaže Košta.
U Samostanu sv. Pavla Pustinjaka na Školjiću, čija je zbirka
starih i rijetkih knjiga Rješenjem Ministarstva kulture od 29.
prosinca 2016. godine proglašena kulturnim dobrom Republike
Hrvatske, čuva se, među ostalim, peto izdanje Marulićeve
“Judite” iz 1527. godine, ali i mnogi glagoljski misali i
brevijari tiskani u Rimu.
Ukupno je u samostanskoj knjižnici, koja se spominje u drugoj
polovici 15. stoljeća, 4654 naslova u 7092 sveska knjiga i
periodike.
U knjižnici ima nekoliko djela iz 16. stoljeća, deseci knjiga iz
17. i 18. stoljeća… Uređenje knjižnice započeo je 1925. godine
fra Šime Vladović, u sređivanju građe do Drugoga svjetskog rata
sudjelovali su i učenici gimnazije, a od 1953. godine ponovno fra
Vladović. Od 1975. godine o knjižnici se brinuo fra Nikola
Gregov.
Osim Zbirke starih i rijetkih knjiga, na popis kulturnog dobra
Samostana sv. Pavla Pustinjaka uvršteno je više umjetnina, među
kojima su i dvije slike nevelike umjetničke vrijednosti, ali
značajne jer su rad dvojice zadarskih slikara s kraja 19. i
početka 20. stoljeća. Oltarnu sliku s prikazom sv. Roka naslikao
je Ivan Skvarčina (Giovanni Squarcina), a slika Bogorodica od
Bezgrješnog Začeća sa sv. Antom Padovanskim, sv. Ljudevitom i sv.
Elizabetom rad je zadarskoga konzervatora, arheologa i slikara
Giovannija Smiricha (Ivan Žmirić, Zmirić, Smirić).
Zbirka čuva i nekoliko slika baroknih stilskih odlika, vjerojatno
dio opreme samostana iz ranijih razdoblja, koje su izradili
neznani majstori venecijanske provenijencije i koje su, iako
skromne likovne kvalitete, vrijedno svjedočanstvo zalaganja
redovnika da prostor svoje svakodnevice opreme suvremenim
umjetničkim djelima.
U samostanu su i grb franjevaca trećoredaca, više kamenih
ulomaka, ulomak pluteja, ophodno raspelo, viseći svijećnjak,
knjiga Datja i Pridatja (knjiga primitaka i izdataka koju su od
1592. do 1675. vodili samostanski ekonomi), misal, tiskarske
preše i tiskarske matrice različita sadržaja, pisaći stroj,
grafički stroj koji je samostan otkupio od obitelji pokojnoga
slikara, grafičara i restauratora Josipa Resteka, a navodno je
nekad pripadao uglednoj zagrebačkoj obitelji Strozzi.
U sklopu turističke ponude TZ mjesta Ugljan, od 10. srpnja do 17.
kolovoza, utorkom i petkom od 18 do 20 sati, bit će organizirano
razgledavanje Samostana sv. Jeronima u Ugljanu.
Samostan se nalazi na rtu koji sa sjeverne strane zatvara luku
Ugljan i na pješčanoj plaži Mostir. Kao obiteljsku zadužbinu
1430. godine utemeljio ga je Šimun Benja, djed modruškoga biskupa
Šimuna Kožičića Benje, osnivača glagoljske tiskare u Rijeci.
U samostanskom klaustru nalazi se njegova bogato ukrašena
nadgrobna ploča. Crkva je posvećena 21. svibnja 1447. godine.
Posvećena je svetom Jeronimu, zaštitniku Dalmacije i legendarnom
“izumitelju” glagoljice. Mala braća provincije sv. Jeronima u
Zadru povjerili su 1933. godine samostan i crkvu na čuvanje
sestrama Družbe Kćeri Milosrđa TSR sv. Franje. Crkvu je sagradio
Juraj Lukači-Zavaliska.
Organizatori razgledavanja mole posjetitelje da u samostane
dolaze pristojno odjeveni!
