U Zadru je u nedjelju Mimohodom obilježena 23. godišnjica genocida u Srebrenici u organizaciji Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Zadarske županije, Vijeća bošnjačke nacionalne manjine i KUD Ljiljan Zadar.
Kolona sjećanja, svi u bijelim majicama, kretala se od Mosta do
“Pozdrava suncu”.
U čast žrtava sudionici su položili 23 ruže u more.
Poruka mimohoda je da ne zaboravimo i ne dozvolimo da se
ovakvo zlo bilo gdje i bilo kome dogodi.
– Masovno ubojstvo više od osam tisuća ljudi svih dobi, koje
su u nekoliko dana srpnja 1995. počinile vojne i policijske snage
bosanskih Srba, u više procesa pred međunarodnim sudovima
označeno je kao genocid – najteži zločin u međunarodnom pravu ili
zločin svih zločina. Sastavni dio genocidnih radnji bio je i
masovni egzodus i nasilna deportacija ostatka bošnjačkog
stanovništva Srebrenice, Žepe i Bratunca.
Martirij pripadnika obitelji ubijenih, koji su ostali bez
očeva, braće i sinova, traje i danas i vjerojatno nikada neće ni
prestati. Čitava zajednica nepovratno je obilježena kolektivnom
traumom i bezbrojnim osobnim traumama čiji se intenzitet ne može
izmjeriti niti opisati.
Srebrenica je, uz opsadu Sarajeva, rušenje Starog mosta,
koncentracijske logore Omarska i Keraterm, postala i jedan od
općeprihvaćenih simbola rata protiv Bosne i Hercegovine, ali i
simbola ljudskog stradanja, te anticivilizacijske i zločinačke
politike u Europi na kraju 20. stoljeća.
U srebreničkom događaju zgušnjava se ideja rata koji je vođen
u Bosni: monstruozni koncept tzv. etničke čistoće, šovinistički i
nasilnički nacionalizam koji vodi suspenziji svih etičkih i
civilizacijskih normi i vrtoglavom padu u barbarstvo, kult
zločina koji se u takvom kontekstu pretvara u herojsko djelo,
mitološka opsesija vjekovnim neprijateljima, u ovom slučaju
Turcima, te neizbježna odgovornost političke zajednice koja je
najprije pripremila ideološki teren za zločin, a potom ga
odobravala tijekom njegovog izvršenja.
Pitanje s kojim se suočava zajednica nakon pokušaja njena
potpunog uništenja je možda i najteže pitanje koje se može
postaviti u kulturnopolitičkom okviru: kako pamtiti zločin
ovakvih razmjera i pritom sačuvati pijetet prema žrtvama, ali i
spriječiti političku manipulaciju u isti mah?
Koje je mjesto srebreničkog genocida u kolektivnom,
komunikacijskom i kulturnom pamćenju Bosne i Hercegovine, a koje
u pamćenju Europe i svijeta? Suprotno uvriježenom mišljenju,
kolektivno pamćenje ne nastaje, a pogotovo se ne održava
spontano. Kulturna zajednica mora pronaći odgovore koji bi bili u
skladu s visokim etičkim imperativom koji nalaže taj historijski
događaj.
Zato ne dozvolimo da se ovako što nikada, nigdje i nikome ne
dogodi, kazao je Džemail Spahić, Predsjednik vijeća
bošnjačke nacionalne manjine Zadarske županije.
– Na nama mladima je zadatak da upozoravamo i očuvamo
sjećanje na ovaj nemili događaj kako se u budućnosti ne bi ovakve
strahote više događale. Ubijanje nedužnih nije put ka boljem
sutra i ne može ostati neosuđeno. Mora se i pravim imenom
nazvati, a to je genocid.
Nažalost Bošnjaci kroz Srebrenicu dijele tugu s Hrvatima i
zločinima u Škabrnji i Vukovaru, a to bi nas trebalo još jače
spajati. Ovim putem bi zahvalio i svim izaslanicima udruga iz
Domovinskog rata kao i izaslanstvima Grada Zadra i Zadarske
županije koji su i ove godine sudjelovali u mimohodu: Srebrenica
Svijetom hodi.
