Iz tiska je izišao peti Glasnik Sveučilišta u Zadru Lanterna, koja i u ovom broju prikazuje aktualnosti sveučilišnog života u šestomjesečnom vremenskom isječku.
Pojedinačna i skupna predstavljanja aktivnosti najrazličitijih
sadržaja potvrda su osiguravanju kvalitete rada nositelja
aktivnosti te, institucionalno, osiguravanju kvalitete rada
Sveučilišta, ističe u uvodnom slovu rektorica Sveučilišta u Zadru
prof. dr. sc. Dijana Vican.
“Zabilježeni doprinosi kolegica i kolega iz svih područja
znanstvenog i profesionalnog rada potvrđuju kako i koliko su
pojedinci i male skupine, zaronjeni u znanstvene izazove, korisni
ne samo u oblikovanju naše sveučilišne zajednice, nego i društvu.
Kulturne, sportske, obrazovne i druge aktivnosti profesora i
studenata Sveučilišta u Zadru predstavljene u ovom broju samo su
malen dio onoga što čini našu sveučilišnu svakodnevicu. Dijelimo
stoga veliko zadovoljstvo i ponos s djelatnicima svih
sveučilišnih sastavnica jer i ova Lanterna pokazuje odgovorno
prihvaćanje strateških smjernica Sveučilišta, ozbiljnost,
angažiranost, dinamičnost, učinkovitost, rezultate i
zasluge”, ističe rektorica Vican.
Glavna tema broja je projekt GAL (Geospatial Analysis
Laboratory), odnosno uspostava Laboratorija za geoprostorne
analize pri Odjelu za geografiju Sveučilišta u Zadru. Njime će se
okupiti interdisciplinarni tim znanstvenika iz različitih
znanstvenih područja (geografija, arheologija, geodezija,
agronomija), koji će uz pomoć uređaja namijenjenih prikupljanju
podataka (terestrički laserski skener, 3D skener, aeroLiDAR,
bespilotna letjelica, multispektralna i termalna kamera),
provoditi znanstvena istraživanja neovisno o površini
istraživanog područja ili potrebnoj preciznosti. Prva tema
istraživanja predviđena za izvođenje je razvoj višekriterijskog
modela održivog upravljanja na području sedrotvornih vodotokova
na primjeru Skradinskog buka.
Dr. sc. Melita Mokos s Odjela za ekologiju, agronomiju i
akvakulturu u intervjuu naslovljenom “Klimatske promjene su
realnost, a naša djeca još uče da su fosilna goriva primarni
izvor energije” progovara o problematici onečišćenja i zaštiti
okoliša, posebice mora. Doc. dr. sc. Zlatko Begonja, istraživač
nacionalne povijesti 20. stoljeća kaže kako se o zločinima iz
razdoblja komunizma ni danas u Hrvatskoj ne može potpuno slobodno
govoriti, dok muzikologinja dr. sc. Katica Burić Ćenan s Odjela
za etnologiju i antropologiju otkriva javnosti malo poznato
porijeklo klapskog pjevanja.
Ono je nastalo u 19. stoljeću u konobama dok su se ljudi odmarali
od posla, a iako je uzore imalo u mediteranskim pjesmama,
šlagerima, šansonama, ilirskim budnicama iz vremena Narodnoga
preporoda, utjecaj glagoljaškog crkvenog pjevanja bio je ključan.
Dr. sc. Krešimir Krolo s Odjela za sociologiju Sveučilišta u
Zadru, angažiran je na projektu “Hajdučkom suradnjom i
volonterstvom do društvenog razvoja” koji je inicirala Udruga Naš
Hajduk.
U njemu sudjeluje više partnera, a Odjel za sociologiju
Sveučilišta u Zadru zadužen je za program “Hajdučka demokracija
se isplati”, čiji je cilj povećanje demokratske kulture te
društvenog i volonterskog angažmana mladeži. Krajnji cilj
istraživanja je vidjeti isplati li se “hajdučka demokracija”, tj.
oblik demokratskog upravljanja koji se primjenjuje u Našem
Hajduku. “Iz nedavnog razvoja događaja u Hajduku već se
pokazuje da se hajdučka demokracija zaista isplati. Demokratska
načela u odlučivanju iznimno su vrijedna praksa, što je gotovo
presedan u hrvatskom sportu”, ističe Krolo.
Na ukupno 80 stranica ovog broja iznosi se pregled najvažnijih
događanja na Sveučilištu u Zadru, a poseban dio posvećen je
aktivnostima studenata u organizaciji različitih kulturnih i
znanstvenih događanja, sudjelovanjima na sportskim natjecanjima,
mentorstvu mlađih studenata koji tek dolaze na Sveučilište i sl.
Lanterna se može besplatno preuzeti u svim prostorima Sveučilišta
u Zadru.
