Izreka da lanjsko maslinovo ulje treba početi prodavati nakon sv. Ante više ne vrijedi. Čak ni tamo gdje su masline dobro oplođene i krcate plodova jer nakon paunovog oka i šokova zbog naglih promjena temperature pojavila se nova opasnost - olovna bolest!
“Posebno su napadnuti nasadi u ekološkom uzgoju, ali žutih
listova ima manje-više u svim maslinicima”, kaže
Gordana Dragun, pročelnica Savjetodavne službe
Zadarske županije u kojoj na 3.800 hektara ima
gotovo milijun stabala maslina. Po broju poljoprivrednih
gospodarstava koja se bave maslinarstvom, ova županija je
na drugom je mjestu u RH (iza Splitsko-dalmatinske), a oni čine
19,4 posto ukupnog broja u RH.
Simptomi na listovima
Pojavu olovne bolesti potvrđuje i agronom Ivan
Šimičević zadužen za zaštitu.”Dok paunovo
oko češće napada domaće sorte, posebno Oblicu, olovna bolest je
kobna za introducirane sorte Leccino, Pendolino i druge.
Znači, naše sorte su otpornije na olovnu bolest, a strane na
paunovo oko”, kaže Šimičević. Kad je riječ o paunovom
oku problem je i latentna zaraza koju je, kaže
Šimičević, moguće otkriti samo u laboratoriju putem
natrijeve ili kalijeve lužine.
Uzročnik olovne bolesti masline je fitopatogena gljiva
Pseudocercospora cladosporioides.
Simptomi napada na listovima u početku nisu vidljivi jer
zaraženo lišće ne mijenja izgled i ni u čemu se
ne razlikuje od zdravog lišća. Ipak, pažljivim pregledom može se
uočiti promjena boje na naličju lišća.
U početku boja je zelenkasta, zatim počinje žutjeti, a lišće
postupno otpada. U početku zelene, nepravilno razmještene mrlje
mogu se pronaći na naličju požutjelih listova. Listovi koji
otpadnu, na licu poprimaju smeđu boju, a naličje im postaje sivo.
Opadanje plodova
Osim lista bolest napada peteljku i plodove na kojima se
javljaju crvenkasto-smeđe ulegnute pjege, a zaraženi
plodovi s vremenom otpadaju. “Šteta nije samo za
ovogodišnji urod. Jer, ako biljka izgubi puno lista iduće
godine nema diferencijacije pupova pa izostaje i rod”, kaže
Šimičević.
Na pitanje kako suzbijati olovnu bolest Šimičević dijeli
mišljenje stručnjaka Marija Bjeliša iz Zavoda za
zasštitu bilja i poznatog istarskog oleologa Edija
Družetića. Preventivne mjere podrazumijevaju izbor manje
osjetljivih sorti, kod sadnje novih nasada treba paziti na
povoljan položaj maslenika, zatim redovitom rezidbom
krošnju održavati prozračnom i masline pravodobno i
optimalno gnojiti.
Ako “vrag već odnese šalu” i bolest se javi jačim intezitetom kao
što se to dogodilo u Zadarskoj županiji i diljem Dalmacije valja
posegnuti za mjerama kemijske zaštite. Sredstva koja se koriste
za suzbijanje paunovog oka ujedno djeluju na
smanjenje olovne bolesti.
Stroby i Nativo zaustavljaju širenje bolesti na već zaraženim
listovima, imaju sistemično djelovanje i dohvaćaju gljivicu koja
se razvija unutar lista. Dobra su mjera za očuvanje funkcije
bolesnih listova, dok ne izrastu novi, jer bi prskanje sa
bakrenim preparatima izazvalo samo njihovo brzo
opadanje. Tretiranje je, kažu stručnjaci, najbolje obaviti
prije jesenskih kiša, kraj osmog mjeseca, drugo tretiranje se
obavlja nakon berbe, te početkom proljeća.
Maslinova muha i svrdlaš
Problem je što ove maslinarske godine ima previše kiša, a vlaga i
nagle promjene temperature ne pogoduju samo razvitku bolesti nego
i štetenika.
Ovih dana na lovkama kojima se prati let maslinove
muhe. “Ranije nego prijašnjih godina, uhvaćeni
su prvi primjerci pa kako je riječ o ženkama vrijeme je da se
započne sa suzbijanjem”, kaže poznati zadarski agronom
Marijan Tomac, jer maslinova muha je
najveći neprijatelj maslina. Ona može uništiti
sav trud maslinara i zatrovati cijeli urod. Zaraženi
plodovi otpadaju i prije početka stvaranja ulja pa su
štete praktički nesagledive ako se ovaj štetnik na vrijeme
ne suzbije.
“Osim muhe, pojedini maslinari na području
Ravnih kotara zabilježili su i pojačan napad
svrdlaša koji napada sjemenku i izaziva otpadanje plodova”,
kaže Tomac.
Smrzavanje u veljači, naglo zatopljenje i puno vlage od ožujka
nadalje, olovna bolest, paunovo oko, maslinova muha,
svrdlaš…Previše nepovoljnih okolnosti za masline
i maslinare u Dalmaciji pa se već sada može reći da tko dosad
nije poduzeo sve mjere zaštite neće najesen imati što brati.
Niti, kako reče Tomac, ići u mlin (uljaru) jer neće imati
što mliti ni prerađivati, piše Agro klub.
