Vlada je ovaj put propisala strožu i nešto kompliciraniju proceduru za potencijalne korisnike invalidnina, kako se među njima ne bi našli i toliko spominjani 'lažni branitelji'.
U prvih pet mjeseci od donošenja Zakona o hrvatskim
braniteljima iz Domovinskog rata, koji je stupio na snagu
potkraj prosinca, za priznavanje statusa hrvatskog ratnog vojnog
invalida, zaključno s 31. svibnja 2018., u nadležnim uredima
državne uprave zaprimljeno je ukupno 8490 zahtjeva,
piše Večernji list.
Zahtjevi su podneseni na osnovi bolesti, pogoršanja
bolesti, odnosno pojave bolesti kao posljedice sudjelovanja u
obrani suvereniteta RH, koji se obrađuju i kompletiraju kako bi
mogli biti upućeni na stručnu procjenu u ovlaštene zdravstvene
ustanove.
U Ministarstvu branitelja napominju da je, usprkos relativno
visokom broju zahtjeva, tek 4239 predmeta obrađeno kompletirano,
što znači da je za svakog pojedinačnog podnositelja zahtjeva
prikupljena cjelovita medicinska dokumentacija.
U njoj se zahtijevaju izvorni dokumenti vezani za
pojedine bolesti, temeljem kojih se traži ostvarivanje prava, te
opis ratnog puta, okolnosti stradavanja, sudjelovanje
u Domovinskom ratu i slično.
Također, u ministarstvu kažu kako je sve to očekivano s obzirom
na činjenicu da ratni veterani u proteklih 12 godina nisu mogli
podnositi zahtjeve temeljem bolesti i da je nakon 1. siječnja
2006. godine izvan zakonskog roka podneseno oko 7000 zahtjeva za
utvrđivanje statusa HRVI-ja, a koji su u upravnom postupku
odbijeni, odnosno odbačeni upravo zato što su podneseni izvan
roka.
“To znači da u ukupnom broju podnesenih zahtjeva u
određenom broju participiraju i podnositelji zahtjeva iz gore
navedene brojčane skupine koji stupanjem na snagu novog Zakona,
iznova podnose zahtjeve “, poručili su iz Ministarstva.
Vlada je ovaj put propisala strožu i nešto kompliciraniju
proceduru za potencijalne korisnike invalidnina, kako se među
njima ne bi našli i toliko spominjani ‘lažni branitelji’. Oni
koji podnesu zahtjev prvo će morati proći stručnu procjenu u
ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi, a zatim i pred vijećem vještaka
pri Zavodu za vještačenje i profesionalnu rehabilitaciju,
posebnoj organizacijskoj jedinici koja će u prvom i drugom
stupnju vještačiti kandidate za status HRVI-ja.
Nakon toga, vijeće viših vještaka napravit će reviziju tog
mišljenja, a nakon provođenja postupka revizije predmet će se
vraćati na ured državne uprave koji će, ovisno o nalazu i
mišljenju, donijeti rješenje o statusu HRVI-ja. Na pitanje jesu
li prvi koji su se prijavili uopće pristupili stručnoj procjeni
MORH nije precizno odgovorio, no navode kako je ‘Ministarstvo u
nekoliko navrata izvršilo obilazak svih ureda državne uprave u
cilju rješavanja uočenih poteškoća i reguliranja ujednačenosti
postupanja, a što će nastaviti i u buduće’.
