2. susret projektnih partnera platforme "Čiji je ovo grad?" će se održati 19. i 20.6. u dvorani Gradske knjižnice. Gosti predavači će biti Davorka Perić, Šime Erlić, Petra Sapun Kurtin i Dina Bušić.
Zaklada “Kultura Nova” koja potiče stabilizaciju i
razvoj civilnog društva na području kulture i umjetnosti je
podržala i financirat će tokom 2018. projekt “Čiji je ovo grad?”.
Projekt je osmišljen u “Društvu arhitekata
Varaždin” koje je u svrhu provedbe projekta udruženo sa još
četiri društva arhitekata u Hrvatskoj po kriteriju gradova slične
veličine – Pulom, Zadrom, Karlovcem i Šibenikom.
Prema smjernicama zaklade razvit će se suradnička, zagovaračka
platforma za planiranje i uređenje javnih prostora
na suvremen, inovativan, participativan, integralan i
transparentan način i postizanje pozitivnih promjena u
lokalnim zajednicama.
Hrvatski gradovi raspolažu sa vrijednim, ali zanemarenim
prostorima u javnom vlasništvu.
Svijest građana o tome da je svaki javni prostor njihov resurs, i
svijest uprave o vrijednosti javnog prostora je u Hrvatskoj vrlo
niska. Kvalitetni javni prostori stvaraju osjećaj zajedništva, na
njima se susreću različite društvene skupine, potiču razvoj
građanskog identiteta i kulture, razvijaju ponos, društvene veze
i ljudsku sreću. Vrijednost jednog grada definirana je
prvenstveno njegovim javnim prostorima naspram privatnih. Stoga
je neobično važno da se promijene uobičajeni zastarjeli modeli
planiranja javnih prostora i da se oni počnu planirati na novi
način.
Uobičajena prostorno – planerska praksa u Hrvatskoj teško
pronalazi odgovore na izazove i pitanja planiranja suvremenih
javnih prostora. Modeli i obrasci prostornog planiranja su
zastarjeli i rezultiraju uređenjem i izgradnjom neadekvatnih
javnih prostora koji često nisu u skladu s željama i potrebama
korisnika tj. građana. Javni gradski prostori uglavnom se
planiraju i uređuju na način da lokalna uprava jednostrano, često
bez ikakvog propitivanja javnog mnijenja, a ponekad i bez
konzultacija sa strukom donosi odluke o sudbini javnih gradskih
prostora.
U zadnje vrijeme, svjedoci smo i svojevrsnog bunta građana i
civilnih udruga, ali i reakcija iz strukovnih udruženja na takav
pristup.
Nadalje, čak i rješenja koja izrađuju stručnjaci (arhitekti),
bilo direktnom narudžbom od strane lokalne uprave ili kao
rezultat provedenih urbanističko – arhitektonskih natječaja, još
uvijek ne daju adekvatne odgovore na sve izazove suvremenog
prostornog planiranja.
Takva rješenja najčešće su usmjerena na formu te slabo povezana s
okolnim prostorom. Opisano stanje, u većoj ili manjoj mjeri,
prisutno je u svim regijama Hrvatske. Postoje pojedinačne
inicijative, uglavnom lokalnih civilnih udruga koje su
osvijestile ove probleme i koje ih nastoje aktualizirati u svojim
sredinama. Nažalost, sustavan pristup promjeni ustaljenih modela
i dominantnih koncepcija ne postoji niti na strukovnom nivou niti
na nivou lokalne uprave.
U svakom od gradova partnera proteklih godina desili su se razni
projekti, događanja, radionice na temu javnih prostora, ne nužno
potaknuta od društava arhitekata. Cilj projekta je razmijeniti i
sabrati sva individualno sakupljena znanja i informacije. Kroz
tri susreta (u Karlovcu, Zadru i Varaždinu) tijekom projekta
organizirat će se predavanja i radionice prema zadanim temama:
•Analiza postojećeg stanja otvorenih javnih prostora u 5 gradova
RH (članicama platforme)
•Metodologija participativnog pristupa – identifikacija dionika,
pobuđivanje interesa javnosti, provođenje anketa, osnivanje fokus
grupa i sl.
•Privremeno korištenje
•Male intervencije i kompleksni zahvati u javnom prostoru
•Inovativne metode planiranja
•Prijedlozi i preporuke za primjenu alata u lokalnom kontekstu.
Važno je da osim arhitekata na radionicama sudjeluju i drugi
dionici koji se bave planiranjem javnih prostora: lokalna
uprava, udruge civilnog društva i institucije posebno iz segmenta
kulture i umjetnosti, druge struke, građani. Neobično je
važno glasno izgovoriti konkretne pozitivne primjere iz lokalne
prakse, a pogotovo negativne primjere te načine na koji su ili
nisu uspješno riješeni. Potiče se razgovor među svim dionicima
jer (loša) komunikacija je česti uzrok loših odluka.
Želja platforme “Čiji je ovo grad?” je jačanje kapaciteta
lokalnih društava arhitekata i drugih dionika za suvremeno,
inovativno, participativno, integralno i transparentno planiranje
javnih prostora, povećanje svijesti javnosti o njihovim
potencijalima i isticanje važnosti sudjelovanja svih dionika u
njihovom kreiranju.
