Migranti su prije svega ljudi pa treba štititi njihovo ljudsko dostojanstvo i osmisliti održivu i odgovornu migracijsku politiku i djelotvoran sustav integracije, pri čemu je ključna suradnja državnih institucija i nevladinog sektora, poručeno je u ponedjeljak s međunarodne konferencije "Izbjeglice - perspektive i politike".
Najveći izazov je pitanje učinkovite i brze integracije jer
veliki broj ljudi nalazi se na hrvatskoj granici sa željom da uđu
ili prođu kroz Hrvatsku, upozoreno je na konferenciji koju je
organizirala Isusovačka služba za izbjeglice u povodu
Međunarodnog dana izbjeglica.
Barun: Izbjeglice su ljudi kao i mi
“Nazivamo ih svakako – ekonomski imigranti, ilegalci,
izbjeglice, tsunami, crnci, muslimani, silovatelji naših žena,
Arapi… Zašto koristimo te etikete i kategorije? Možda da druge
potaknemo da zaborave na onu jedinu bitnu kategoriju – da su to
ljudi. Migranti i izbjeglice su prije svega ljudi kao i mi,
u središtu naše pažnje i brige trebaju biti njihova ljudskost i
ljudsko dostojanstvo”, rekao je
ravnatelj Isusovačke službe za izbjeglice Tvrtko Barun.
Državna tajnica za europske i međunarodne poslove Ministarstva
unutarnjih poslova Terezija Gras rekla je da
hrvatska politika nastoji razviti djelotvoran sustav
integracije za ljude koji zakonito dolaze u Hrvatsku.
“To nije lako. Da bi taj proces uspio potrebna je
suradnja s institucijama – od ministarstava koja su zadužena za
organizaciju tečajeva jezika, preko Središnjeg državnog
ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje koji je zadužen za
pronalazak stanova, do zdravstvenih, socijalnih i lokalnih
zajednica koje pokušavamo pripremiti na dolazak stranaca kako ne
bi bilo zazora, straha i otpora prema tim ljudima“,
kazala je.
Gras ističe kako je bitno razmišljati o alternativnim opcijama za
rješavanje pitanja ilegalnih migranata, čiji se broj
povećava.
To znači da možda treba rasteretiti sustav azila i vidjeti
postoji li način da tim ljudima omogućimo privremeni boravak i
prvu radnu dozvolu na koju neće dugo čekati, a dat će im
mogućnost da se brže i bolje integriraju, rekla je.
“Ključno je da državne institucije i nevladine
organizacije budu na raspolaganju ljudima koji dolaze u Hrvatsku
i budu im spremni pomoći u odgovoru na niz pitanja. Upravo zbog
manjka potpore oni koji su zakonito došli u Hrvatsku odlučuju
je napustiti, što nije u interesu ni njima niti
nama”, naglašava Gras.
Poručila je da odgovornost za sve što se s
migracijskim kretanjima događa ne leži samo na Turskoj,
Italiji ili Španjolskoj, već je to odgovornost svih nas i
nitko se ne može od toga “proizvoljno abolirati”.
“Migracijskim kretanjima smo svi izloženi, neće prestati
ni u kratkoročnom niti srednjoročnom razdoblju, to je
fenomen s kojim ćemo se nositi jako dugo i zato svi trebamo biti
bolje pripremljeni”, dodala je.
Lani odobreno 250 zahtjeva za azilom
Hrvatska je 2016. imala najveći broj zahtjeva za
međunarodnom zaštitom, njih 2233, lano je to bilo na razini
1883 zahtjeva, dok je ove godine riječ o oko 500 zahtjeva.
Prošle godine je odobren najveći broj zahtjeva za azilom, njih
250.
Više od 75 posto onih koji podnesu zahtjeve Hrvatsku napuste
prije nego se postupak dovrši, odatle tako veliki nesrazmjer
između podnesenih i odobrenih zahtjeva, kaže Gras.
Što se tiče kapaciteta, na raspolaganju je 100 mjesta u
prihvatnom centru za imigrante u Kutini i 600 u zagrebačkom
hotelu Porin.
Gras je najavila da će se ove godine raditi na poboljšanju
uvjeta boravka u Porinu, a paralelno se radi na izgradnji novog
centru za prihvat u Maloj Gorici.
