Tko god se ovih dana okupao u Jadranu, a činio je to i ranije u ovo doba godine, morao se poprilično iznenaditi. Od sjevera do juga temperatura mora bila je više nego ugodna za kupanje, čak i za one zimogroznije.
Površinske temperature mora trenutno su oko 3 do 4 stupnja
Celsijusa više u odnosu na prosjek za prvu polovicu lipnja.
Primjerice, u utorak ujutro već u 8 h u gradu Krku, Splitu i Puli
mjerilo se 26 °C, javlja
Index. Od 2008. do 2015. prosječna
temperatura površinskog sloja Jadrana porasla je za 1,25
stupnjeva, a taj trend ubrzanog zagrijavanja ne staje.
Vruće mjesecima, a bez bura
Dr. sc. Ivica Vilibić iz Laboratorija za fiziku mora Instituta za
oceanografiju i ribarstvo kaže da je intenzivno zagrijavanje mora
posljedica izuzetno visokih temperatura zraka koje su
kontinuirano visoke već dva mjeseca, od sredine travnja.
“Uz to, u ovom razdoblju nije bilo izraženijih epizoda bure, koja
inače uzrokuje uzdizanje hladnijeg mora iz dubljih slojeva i
miješanje mora uz našu obalu. Sumarno, možemo reći da su
temperature u ovom dijelu godine najviše u posljednjih stotinjak
godina”, ističe Vilibić.
Jadran brže reagira na klimatske promjene
Plitka mora, u koja spada i Jadran, brže osjećaju klimatske
promjene od oceana, jer je tromost oceana mnogostruko veća od
tromosti obalnih mora.
No jednom kad se dublji slojevi oceana zagriju, za što je
potrebno više desetaka pa čak i stotine godina, tromost oceana ne
dozvoljava da se stanje brzo vrati u početno stanje, čak i ako se
čovjek počne racionalno ponašati primjerice smanjivanjem emisija
stakleničkih plinova na nulu.
Vilibić kaže da klimatski modeli predviđaju porast ekstremno
toplih razdoblja u cijelom Sredozemlju, kako u atmosferi tako i u
moru.
“Trenutna mjerenja to potvrđuju. Dakle, klimatske promjene su
sadašnjost, a ne samo budućnost. Predviđanja kažu da će prosječna
temperatura zraka u području Jadrana, ako se emisija stakleničkih
plinova značajno ne smanji, porasti za 4 do 5 °C.
Posljedice za životinje i ljude
Visoke temperature djelovat će i na živi svijet u moru i na
čovjeka, kako u pozitivnom, tako i u negativnom smislu.
Primjerice, povišena temperatura zraka i mora u proljeće će
vjerojatno pogodovati produljenju turističke sezone. S druge
strane, previsoke temperature zraka i razdoblja vrućine mogu biti
fatalne za pojedine ugrožene kategorije ljudi – za srčane
bolesnike i slično. Također, porast temperature uzrokuje jače
isparavanje, što u kombinaciji sa smanjenjem oborina ljeti te
intenzivnijim turizmom može rezultirati problemima u opskrbi
pitkom vodom i imati negativan utjecaj na poljoprivredu.
“U moru, porast temperature će pogodovati pojedinim vrstama, kao
što su one iz toplih mora. S druge strane odmagat će vrstama iz
hladnih mora kao što su primjerice škampi. Neke od invazivnih
vrsta će se udomaćiti u Jadranu, dok će neke nove vrste
vjerojatno povremeno migrirati u Jadran. Uz to, pojačano
zagrijavanje vjerojatno će uzrokovati širenje stupca mora,
odnosno dodatno pojačati porast razine mora”, tumači splitski
fizičar.
Neuobičajena sezona bure
Vilibić je, zajedno sa svojim suradnicima, u svjetskim časopisima
objavio više radova u kojima je pokazao kako hladne zime i jake
bure na Jadrana imaju vrlo važnu funkciju u pokretanju struja i
stvaranju gustih voda obogaćenih kisikom. Zbog toga imaju veliki
značaj ne samo za organizme u dubljim dijelovima Jadrana već i za
susjedna mediteranska mora. O tome smo već pisali na Indexu.
“Ovogodišnja sezona bura i hladnoće bila je neuobičajena jer se
javila na kraju zime, odnosno početkom ožujka. Istovremeno, veći
dio zime bio je topliji od prosjeka. Definitivno, ekstremi,
odnosno izmjenjivanje izuzetno toplih i hladnih razdoblja danas
je učestalije nego prije nekoliko desetaka godina”, kaže Vilibić.
Budućnost Jadrana nije svijetla
Ono u što možemo biti sigurni, kaže splitski znanstvenik, jest da
će Jadran postati topliji i slaniji.
“Strujanje će biti slabije, donos kisika u duboke slojeve mora
bit će slabiji, što će imati značajan utjecaj na živi svijet na
dnu mora, temperatura zraka bit će viša kao i učestalost
toplinskih valova, ekstremi poput toplinskih valova, izraženih
oborina, bujičnih voda, poplavljivanja obalnih područja, biti će
učestaliji. To će imati značajan utjecaj na živi svijet, na
čovjeka i na njegove aktivnosti. Koliki će biti utjecaj, ovisi i
o tome hoćemo li biti sposobni prilagoditi se klimatskim
promjenama, odnosno načiniti održivo društvo u smislu
eksploatacije prirodnih resursa. Obzirom na sadašnje ponašanje
političara i nacije, koju nije baš previše briga za ono što nam
je dano, nisam siguran u svijetlu budućnost. No jednom kad
dosegnemo dno, a valjda će i to jednom doći, možda će i suživot s
prirodom biti ostvariv, kako u području Jadrana tako i u
svijetu”, poručio je Vilibić.
