Dupini i kitovi fascinantne su životinje koje neprestano pobuđuju maštu ljudi, čemu svjedoči sve veći broj turista koji dolaze na more s ciljem promatranja ovih veličanstvenih stvorenja.
Oni su među najinteligentnijim životinjama na našem planetu i
imaju ključnu ulogu u održavanju zdravlja morskih ekosustava, a
time i ljudskog zdravlja. Unatoč tome, zbog velikog prilova u
ribarstvima diljem svijeta, svake dvije minute strada dupin ili
kit.
Povodom Međunarodnog dana biološke raznolikosti, WWF je objavio
izvješće izrađeno u suradnji s Konvencijom o migracijskim
vrstama, koje otkriva velike izazove s kojima se bore
znanstvenici i stručnjaci kako bi smanjili prilov i zajamčili
opstanak dupina i kitova. Izvješće ističe potrebu za povećanjem
pritiska javnosti na donosioce odluka i ribarsku industriju, da
zaštite dupine i kitove za naraštaje koji dolaze.
Dupini i kitovi imaju snažan utjecaj na ekosustave u kojima žive,
pa bi značajnije smanjenje njihove brojnosti moglo imati
katastrofalne učinke na te ekosustave. Kitovi su vršni predatori,
pa su ekološki značajni jer pohranjuju i prenose hranjive tvari
(posebno ugljik i dušik) te energiju unutar i između ekosustava.
Svake godine više od 300.000 dupina i kitova zapetlja se i utopi
u ribolovnim alatima kao što su mreže stajaćice. Samo u Peruu
zbog zapetljavanja u ribarsku opremu i mreže godišnje strada
između 15.000 i 20.000 dupina i kitova.
Napuštanje neodrživih ribolovnih praksa te usvajanje novih
djelotvornijih mjera i tehnoloških rješenja jedina je garancija
smanjenja prilova. Prema izvještaju, najnaprednija rješenja
uključuju razvoj alternativne opreme za postojeće metode ribolova
kao što su mreže stajaćice, te učinkovito upravljanje morskim
zaštićenim područjima što uključuje prostorna i vremenska
ograničenja ribolovnih aktivnosti.
“Ovo izvješće potvrđuje da već postoji nekoliko metoda i
tehnologija s potencijalom za značajno smanjenje prilova kitova i
dupina čiji je značaj za biološku raznolikost nemjerljiv. Nadamo
se da će izvješće ukazati na ovo goruće pitanje i
potaknuti državne čelnike i relevantne osobe koje
upravljaju ribarstvima diljem svijeta da što prije usvoje nove
metode i tehnologije. Nemamo vremena za gubljenje”,
kaže Patrik Krstinić, stručni suradnik za zaštitu mora u WWF
Adrija.
Postoje i pozitivni primjeri, poput SAD-a koje su odlučno krenule
u sprječavanje prilova dupina i kitova. Novi američki
Zakon o zaštiti morskih sisavaca (MMPA) obvezuje svaku državu
koja izvozi ribu u SAD da svoje propise o zaštiti morskih
sisavaca uskladi s onima u SAD-u, posebice mjere redukcije
prilova. Budući da je SAD jedan od najvećih svjetskih tržišta za
uvoz ribe, novo pravilo moglo bi pozitivno utjecati na standarde
ribolova u glavnim izvoznim zemljama, uključujući Kanadu, Čile,
Kinu, Japan i Meksiko.
Iako se na prvi pogled čini da su “obični” građani nemoćni po
pitanju smanjenja prilova, to nije tako.
Naime, odabirom održivih proizvoda iz ribarstva doprinosi se
oporavku mnogih ribljih stokova i zaštiti morskih sisavaca poput
dupina i kitova. WWF već četvrtu godinu provodi projekt naziva
Fish Forward, čiji je cilj upravo educirati kupce kako birati
održive proizvode iz ribarstva, uz jednostavan on line vodič.
