Na 41. zasjedanju UNESCO-ova Odbora za svjetsku baštinu, bukove šume na područjima NP Sjeverni Velebit i NP Paklenica upisane su na Popis Svjetske baštine UNESCO-a.
Svečana dodjela povelja povodom upisa “Bukovih prašuma i izvornih
bukovih šuma Karpata i ostalih regija Europe” na UNESCO-ov Popis
svjetske baštine održana je u Nacionalnom parku Paklenica.
Ministrica kulture dr. sc. Nina Obuljen Koržinek i ministar
zaštite okoliša i energetike dr. sc. Tomislav Ćorić UNESCO-ove su
povelje uručili ravnateljici NP Paklenica Nataliji Andačić i
ravnateljici NP Sjeverni Velebit Ireni Glavičić Sertić.
Na 41. zasjedanju UNESCO-ova Odbora za svjetsku baštinu, koje je
održano u srpnju 2017. u Poljskoj, bukove šume na području
Nacionalnog parka Sjeverni Velebit, unutar Strogog rezervata
Hajdučki i Rožanski kukovi, zajedno s bukovim šumama na
lokacijama Suva draga-Klimenta i Oglavinovac-Javornik u
Nacionalnom parku Paklenica i bukovim šumama u još 10 europskih
zemalja, upisane su na Popis Svjetske baštine
UNESCO-a.
Zajedničkom nominacijom bukovih prašuma i izvornih bukovih šuma
Karpata na Popis svjetske baštine UNESCO-a, još se jednom
potvrđuje dobra suradnja s drugim europskim državama koje
zajedničkom zaštitom prirodnih cjelina pružaju doprinos očuvanju
sveukupne svjetske prirodne baštine, rekla je ministrica kulture
dr. sc. Nina Obuljen Koržinek naglasivši kako je upis još jednog
hrvatskog lokaliteta na prestižni Popis svjetske baštine, dokaz
ne samo vrijednosti bogate prirodne baštine koju smo naslijedili,
nego i potvrda poduzetih napora na njenom očuvanju i
održivosti.
Iznimnost bukovih šuma u nacionalnim parkovima Sjeverni Velebit i
Paklenica temelji se na njihovoj izvornosti, geografskom
položaju, starosti i veličini. Konkretno, riječ je o 1289,11
hektara bukove šume u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit odnosno
2031,87 hektara šume u Nacionalnom parku Paklenica.
Upis na Popis svjetske baštine potvrda je da se prirodnim
ljepotama Hrvatske upravlja na najbolji mogući način s ciljem
njene zaštite za buduće naraštaje te da je Hrvatska među
najbogatijim europskim državama po bioraznolikosti, rekao je
ministar zaštite okoliša i energetike dr.sc. Tomislav
Ćorić.
Uključivanjem novih područja na Popis svjetske baštine dobivena
je cjelovitost koja ima iznimnu vrijednost i dokaz je prirodnog i
neometanog razvoja ekosustava bukovih šuma Europe.
Ravnateljica NP Sjeverni Velebit Irena Glavičić Sertić istaknula
je kako je biti na karti svjetske baštine za njih istovremeno
izuzetna čast, ali i odgovornost. Natalija Andačić, ravnateljica
NP Paklenica rekla je kako su bukove šume vrijedan ekosustav u
kojem se nalaze vrste i staništa koja su u Europi većinom
ugrožena. Ovom poveljom značajno će se doprinijeti očuvanju ne
samo bukve kao vrste, nego i ukupnog ekosustava koji ona
podržava.
Ovo je treće proširenje liste zemalja u kojima se nalaze bukove
šume. Prve su na Popis svjetske baštine “Iskonske bukove šume
Karpata” 2007. godine upisane bukove šume Slovačke i Ukrajine.
Proširenje je uslijedilo 2010. godine upisom njemačkih drevnih
bukovih šuma dok je treće proširenje rezultat međunarodnog
istraživačkog projekta koji je pokrenut 2012. godine pod vodstvom
Austrije. Tijekom projekta dobivena je lista od 126 područja
značajnih iskonskih i drevnih bukovih šuma Europe od kojih je 63
odabrano za nominaciju. To su područja u Albaniji, Austriji,
Belgiji, Bugarskoj, Italiji, Rumunjskoj, Sloveniji, Španjolskoj,
Ukrajini i Hrvatskoj.
