Sajam stipendija i visokog obrazovanja, koji organizira Institut za razvoj obrazovanja (IRO) i Grad Zadar 22. ožujka 2018. u Arsenalu u Zadru, zagovara već 14. godinu za redom potrebu kontinuiranog unapređivanja pristupa visokom obrazovanju za sve društvene skupine.
Ne mora se pristupati pitanju jednakih prilika u obrazovanju samo
iz perspektive solidarnosti, jednakosti i društvene pravde.
I ekonomskom logikom se lako može doći do zaključka da je nužno
osigurati jednakost pristupa obrazovanju želimo li izaći iz
ekonomske krize te razviti gospodarstvo utemeljeno na znanju.
Prema podacima OECD-a, država bi trebala ulagati u povećanje
pristupa visokom obrazovanju za sve društvene skupine jer je
prosječna stopa povrata za javna ulaganja u visoko obrazovanje po
studentu 300-400%, s ukupnim neto profitom za državu od 60.000
EUR, za vrijeme trajanja životnog vijeka pojedinca.
Sajam stipendija i visokog obrazovanja, koji organizira Institut
za razvoj obrazovanja (IRO) i Grad Zadar 22. ožujka 2018. u
Arsenalu u Zadru, zagovara već 14. godinu za redom potrebu
kontinuiranog unapređivanja pristupa visokom obrazovanju za sve
društvene skupine.
Na Sajmu će sudjelovati više od 25 izlagača iz Hrvatske i čak 8
zemalja Europe i Sjeverne Amerike: Austrije, SAD, Njemačke,
Francuske, Italije, Švicarske, Slovenije te Ujedinjenog
Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Detaljan
popis svih izlagača možete pronaći ovdje.
Prema podacima Eurostata u Hrvatskoj je 2016. bilo 29,5 %
visokoobrazovanih u dobnoj skupini od 30-34 godina starosti, dok
je prosjek EU-28 iznosio 39,1%. Europska unija postavila je za
cilj da se do 2020. zemlje članice EU približe cilju od 40%
visokoobrazovanih u dobnoj skupini od 30-34 godina starosti.
Kreatori politika visokog obrazovanja suočavaju se s izazovom
kako proširiti pristup visokom obrazovanju.
“Ako se uzme u obzir negativan demografski trend u
Hrvatskoj, evidentno je da Hrvatska morati mora nastaviti s
implementacijom konkretnih mjera kojima se aktivno potiče širenje
pristupa visokom obrazovanju za društvene skupine koje
tradicionalno ne sudjeluju ili koje pak imaju otežan pristup
visokom obrazovanju” – ističe Ninoslav Šćukanec, izvršni
direktor IRO-a. Pristup i uspjeh u studiju ne ovise
samo o akademskim sposobnostima, već i o uvjetima za studiranje
koji se razlikuju između različitih društvenih skupina
pojedinaca, pa su tako mogućnosti za uspješan upis i tijek
studija veće za neke pojedince u odnosu na druge. To se
posebno odnosi nastudente čiji su roditelji završili samo
osnovnoškolsko obrazovanje ili na studente čiji su roditelji
nižeg imovinskog statusa.
Briga za socijalnu dimenziju studiranja važna je i kako bi se
studentima pomoglo u pokrivanju značajnih ukupnih troškova
studiranja. Prema podacima istraživanja EUROSTUDENT V iz
2014. ukupni semestralni troškovi studiranja po studentu u
Hrvatskoj iznose u prosjeku 15.417 kn, odnosno 30.834 kn
godišnje. Ti iznosi uključuju troškove života i studija.
Obitelj je najučestaliji izvor za pokrivanje troškova studija za
većinu studenata i kao takvog ga navodi 88% anketiranih
studenata. Posao kao jedan od izvora prihoda navodi nešto više od
četvrtine studenata (27%) mjesečno, a stipendije je navelo
nešto manje od četvrtine studenata (23%) u prosječnom iznosu od
949 kn mjesečno.
“Primjetno je kako prosječni mjesečni iznosi hrvatskih
stipendija pokrivaju manji dio potrebnih prihoda za studij. Pored
toga, relativno mali udio studenata (njih 23%) prima stipendije.
To ukazuje kako su studenti prisiljeni ostatak potrebnih prihoda
osigurati iz drugih izvora, kao što su obitelj, posao, i
dr.” – ističe Ninoslav Šćukanec, izvršni direktor
IRO-a.
Država ostvaruje povrat uloženih sredstava za financiranje
visokog obrazovanja kroz veći porez na dohodak visokoobrazovanih
građana te kroz druge uštede. Visokoobrazovani žive dulje,
vjerojatnije je da će glasati i skloniji su većoj podršci za
ostvarivanje jednakih prava manjina. Visoko obrazovanje pomaže
pojedincima da zadrže ili lakše promijene posao tijekom recesije
te imaju pristup bolje plaćenim poslovima.
Visoko obrazovanje stoga stvara dobrobit, i za zajednicu, i za
pojedinca. Spomenute teme bit će predmet izlaganja i diskusija na
događanjima u okviru programa Sajma stipendija i visokog
obrazovanja u Zadru na kojima će sudjelovati nosioci politika,
studenti, zaposlenici visokih učilišta i šira javnost.
Detaljnije informacije o Sajmu i program događanja dostupni su na
web stranici Stipendije.info (www.stipendije.info/hr/sajam) i na Facebook stranici
Tražim stipendiju (www.facebook.com/trazim.stipendiju).
