Opća uredba o zaštiti osobnih podataka od 25. svibnja bit će na snazi u svim zemljama EU, a u praksi će to značiti da će svaka organizaciju koja prikuplja i obrađuje podatke ispitanika, građana EU, mora biti usklađena s tom uredbom. Tu je riječ je o tijelima javne vlasti, tvrtkama, udrugama, bolnicama, ali i školama.
Što se tiče samih građana, njima će se omogućiti lakši pristup
njihovim podacima te će se moći informirati na jasan i razumljiv
način o tome kako i u koju svrhu se obrađuju njihovi podaci,
međutim taj bi zakonski okvir nekim ustanovama mogao donijeti
velike probleme.
Prvenstveno je riječ o srednjim školama, jer prema sadašnjem
tumačenju Uredbe učenici koji napune 18 godina, odnosno postanu
punoljetni, imat će ovlasti odrediti mogu li njihovi roditelji
dobiti uvid u njihove podatke, piše Novi list.
Pod tim podacima kriju se ocjene i školski uspjeh, a
glavna novina Uredbe je uvođenje privola za korištenje osobnih
podataka. Naime, prema uredbi svaki građanin Unije sam raspolaže
svojim osobnim podacima.
Dobiva pravo na informiranje, ispravak, uskraćivanje privole,
pravo na preseljenje podataka te pravo na zaborav, prenosi
tportal.
Tako će se provede li se Uredba doslovno punoljetnim učenicima
omogućiti iskazivanje uskraćivanja privole na pokazivanje
njihovih ocjena roditeljima, a škole će se dovesti u apsurdnu
situaciju.
Onog trenutka kad učenik napuni 18 godina škole će biti
prisiljene zatražiti njegovu privolu da raspolažu s njegovim
podacima, a time i da ih pokažu roditeljima. Ravnatelji srednjih
škola kažu kako su za takvu mogućnost čuli, ali ne mogu u nju
povjerovati, jer kako pojašnjava ravnateljica Prve riječke
hrvatske gimnazije, Jane Sclaunich, za škole je
to nemoguća misija.
