Državni zavod za statistiku (DZS) objavit će u srijedu prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u posljednjem tromjesečju prošle godine, a većina makroekonomista očekuje usporavanje rasta ispod 3 posto na godišnjoj razini.
Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine,
procjenjuje u prosjeku da je gospodarstvo u proteklom kvartalu
poraslo za 2,7 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana
prije.
Njihove procjene rasta kreću se u širokom rasponu od 2,1 do 3,2
posto.
Bit će to već 14. tromjesečje zaredom kako BDP raste, ali sporije
nego u prethodnom, kada je gospodarstvo poraslo 3,3 posto na
godišnjoj razini.
Usporavanje rasta posljedica je, smatraju makroekonomisti,
usporavanja rasta osobne potrošnje i izvoza, kao i stagnacije
industrijske proizvodnje.
Usporen rast potrošnje
Makroekonomisti u anketi Hine navode da rast gospodarstva i dalje
najviše podržava jačanje osobne potrošnje, najveće sastavnice
BDP-a.
Na jačanje osobne potrošnje ukazuje rast prometa u trgovini na
malo na godišnjoj razini već 40 mjeseci zaredom, što nije
zabilježeno od kada DZS vodi te podatke.
No, u posljednjem lanjskom tromjesečju “realni rast trgovine na
malo usporio je na 3,4 posto godišnje u odnosu na 5,5 posto u
prethodnom kvartalu, što upućuje na usporavanje rasta privatne
potrošnje u tom razdoblju”, navodi jedan od makroekonomista u
anketi Hine.
Premda je u posljednjem lanjskom tromjesečju oslabio utjecaj
turizma, potrošnja i dalje raste zahvaljujući poreznim promjenama
koje su dovele do rasta plaća.
Prema podacima DZS-a, prosječna neto plaća zaposlenih u pravnim
osobama iznosila je u prosincu 5.973 kune, što je na godišnjoj
razini nominalno više za 2,3 posto ili 135 kuna.
S druge strane, na usporavanje rasta maloprodaje u posljednjim
lanjskim mjesecima znatan utjecaj imalo je odgađanja kupovine
automobila na 2018. zbog najavljenog smanjenja trošarina, navodi
se u anketi.
Nastavljen rast izvoza
Pozitivno je na gospodarstvo lani utjecao i rast izvoza, što se
ponajviše zahvaljuje rastu gospodarstva Europske unije, najvećeg
hrvatskog vanjskotrgovinskog partnera. No, u posljednjem lanjskom
kvartalu rast izvoza roba ponešto je usporio.
“Izvoz roba porastao je u četvrtom lanjskom tromjesečju za 7,4
posto na godišnjoj razini, dok je u četvrtom kvartalu 2016. rast
iznosio 12,6 posto”, navodi jedan od makroekonomista.
Izvoz roba je podržavao rast BDP-a u cijeloj prošloj godini, u
kojoj je porastao za 12 posto u odnosu na prethodnu godinu, na
103,9 milijardi kuna.
No, podaci DZS-a ukazuju istodobno i na snažan rast uvoza, za 8,6
posto, na 161 milijardu kuna, pa je deficit vanjskotrgovinske
robne razmjene lani uvećan za 1,6 milijardi kuna ili 3 posto na
godišnjoj razini.
“Nastavljeni su dobri trendovi u kretanju izvoza, ali je snažan
rast uvoza, prisutan tijekom cijele godine, i u četvrtom kvartalu
doveo do negativnog utjecaja robne razmjene s inozemstvom na rast
BDP-a”, ocjenjuje jedan od makroekonomista u anketi.
Industrijska proizvodnja stagnirala
Usporavanje rasta gospodarstva posljedica je i slabosti
industrijske proizvodnje koja je u posljednja dva mjeseca prošle
godine pala.
Pad industrije dva mjeseca zaredom nije zabilježen još od
polovice 2014. godine. Zbog toga je industrijska proizvodnja u
posljednjem lanjskom tromjesečju stagnirala na godišnjoj razini,
dok je u prethodnom kvartalu porasla za 2,9 posto.
“Usporavanje prometa u maloprodaji i industrijske proizvodnje u
posljednjem tromjesečju posljedica je nekoliko faktora:
usporavanja nakon rekordne turističke sezone, visokih osnovica od
prethodne godine, a premda u blažem obliku, tu je još uvijek i
učinak krize u Agrokoru, koji se osjeti kroz nešto blaži rast
proizvodnje i investicija”, navodi jedan od makroekonomista.
I dok je proizvodnja stagnirala, makroekonomisti procjenjuju da
je u četvrtom lanjskom tromjesečju nastavljen rast investicija,
već 10. kvartal zaredom, no sporije nego u prethodnom, kada su
bruto investicije u fiksni kapital porasle za 3,4 posto na
godišnjoj razini.
Rast u 2017. ispod očekivanja
Ostvari li se prosječna procjena makroekonomista o rastu u
posljednjem lanjskom kvartalu za 2,7 posto, to bi značilo da je u
cijeloj 2017. gospodarstvo poraslo 2,9 posto, sporije u odnosu na
3,2 posto godinu dana prije.
To bi bio i sporiji rast nego što se očekivalo. U anketi Hine
prije tri mjeseca, osam makroekonomista očekivali su u prosjeku
rast BDP-a za 3 posto.
Europska komisija objavila je nedavno procjenu da bi u 2017. rast
hrvatskog gospodarstva trebao iznositi 3,2 posto, dok Hrvatska
narodna banka (HNB) očekuje rast od 3,1 posto.
Vlada je, pak, proračun za prošlu godinu temeljila na procjeni
rasta gospodarstva od 3,2 posto.
Makroekonomisti kažu kako kriza u Agrokoru, najvećem domaćem
koncernu koji je pod pritiskom dugova bankama i dobavljačima od
oko 58 milijardi kuna, zasad nije značajnije utjecala na rast
BDP-a u ovoj godini.
“Sve u svemu, usprkos Agrokoru, koji je imao utjecaja kroz dio
potencijalnih kanala – kroz investicije prvenstveno i potražnju
za dobavljače – 2017. je bila dobra godina zbog snažnog rasta
inozemne potražnje, što se preslikalo na visoki rast izvoza roba
i turističkih usluga”, zaključuje jedan od makroekonomista u
anketi Hine.
U ovoj se godini, pak, očekuje daljnje blago usporavanje
gospodarskog rasta.
Prema najnovijoj anketi Hine, osam makroekonomista procjenjuje u
prosjeku da bi rast gospodarstva u 2018. mogao iznositi 2,8
posto. Njihove procjene rasta kreću se u rasponu od 2,3 do 3
posto.
Pripremili: Slavica Cvitanić, Nenad Bach
