Hrvatska je država u razvoj otoka u 2016. godini uložila 1,7 milijardi kuna, što je 200 milijuna više od iznosa koji je prosječno godišnje ulagala u zadnjih dvadesetak godina, piše u izvješću o učincima provedbe Zakona o otocima koji je Vlada poslala Hrvatskom saboru.
Od 1999. godine, kad je donijet Zakon o otocima, državni i javni
sektor u otoke i poluotok Pelješac prosječno su godišnje
ulagali oko 1,5 milijardi kuna. Kroz ulaganja u infrastrukturu i
usluge nastojali su podići kvalitetu života za oko
133.000 otočana koliko ih je, prema zadnjem popisu
stanovništva, živjelo na 50 nastanjenih otoka i poluotoku
Pelješcu.
Unatoč povećanju broja otočana depopulacija na malim i
udaljenim otocima
Iako se između dva posljednja popisa, dakle između 2001. i 2011.
godine, ukupan broj otočana povećao, depopulacija se jasno vidi
na malim i udaljenim otocima. Porast ukupnog broja stanovnika
bilježi gotovo polovica otoka, no samo Vir i Čiovo, oba s kopnom
povezani mostovima, imaju pozitivan prirodni prirast, konstatira
se u izvješću.
U razvoj hrvatskih otoka u 2016. ulagalo je 50 subjekata državnog
i javnog sektora, među njima i 12 ministarstava. Najviše su
ulagali ministarstava mora (gotovo 390 milijuna kuna) te
regionalnog razvoja i fondova EU (122 milijuna), najmanje
ministarstava unutarnjih poslova (238.000 kuna), zdravstva
(302.000 kuna) i hrvatskih branitelja (340.000 kuna).
Značajno su u otoke investirali HEP (84 milijuna kuna), Hrvatske
ceste (192 milijuna), Fond za zaštitu okoliša (48 milijuna)
i Jadrolinija (37 milijuna).
Glavnina sredstava bespovratna
Glavninu sredstava, 1,3 milijarde kuna, otoci su dobili
bespovratno, a 432 milijuna kroz kredite HBOR-a (420 milijuna) i
Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, investicije i inovacije
(12 milijuna kuna).
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture sa svoje je
pozicije najviše sredstava, 304 milijuna kuna, isplatilo za bolju
povezanost otoka s kopnom i otoka međusobno, odnosno za
poticanje redovitih putničkih i brzobrodskih linija. Od 53
državne linije održavala se 51, a njima se povezalo 45 od 50
stalno ili povremeno nastanjenih otoka.
U odnosu na godinu prije, u 2016. je na tim linijama
prevezeno više putnika i vozila (13 milijuna putnika i 3,1
milijun vozila u odnosu na 12, 5 milijuna putnika i tri milijuna
vozila).
Za sufinanciranje mostarine mosta Krk Ministarstvo je
isplatilo 24,1 milijuna kuna – 6,8 milijuna za pravne te
17,3 milijuna za fizičke osobe. Ta su sredstva isplaćena za
razdoblje od 1. prosinca 2015. godine do 30. studenoga 2016.
Ministarstvo regionalnog razvoja o otocima je brinulo putem
Sektora za otoke financirajući niz projekata, od uređenja
cesta i šetnica do potpore raznim manifestacijama koje
promiču otočne proizvode i specifičnosti.
Prijevoz učenika, studenata i umirovljenika javnim cestovnim
prijevozom na 17 otoka subvencioniralo je sa gotovo 28
milijuna kuna, a cijenu vode kućanstvima s dodatnih 9, 7
milijuna.
U obrazovanje i kulturu, odnosno izgradnju i dogradnju škola,
športskih dvorana i kulturnog centra uložilo je 24 milijuna
kuna, u unaprjeđenje otočnog gospodarstva 8,5 milijuna kuna,
slijedom čega je pravo na potporu male vrijednosti ostvarilo 220
otočnih poslodavaca za oko 3200 djelatnika.
