Nakon najave novog zakona kojim bi se sankcionirao govor mržnje na internetu, iako je ideja tek u povojima, već se pojavljuje bojazan da bi zakon mogao postići kontraefekt, tj. da bi moglo doći do slučajeva cenzure.
Njemačka primjenjuje sličan zakon par tjedana i već je došlo do
cenzuriranja krivih stvari.
Uvrede u komentarima, pozivanje na linč na raznim stranicama koje
zastupaju ekstremne stavove, prijetnje novinarima, sve to je
hrvatska realnost. U Hrvatskoj nema cenzure, ustvrdio je premijer
Plenković u Saboru, ali za govor mržnje nema tolerancije. Hoće li
se tim zakonom otvoriti put cenzuri? Ministrica kulture Nina
Obuljen:
“Voditi će se svakako računa o tome da se nedozvoljena
ponašanja u internetskoj komunikaciji i neprimjerene komunikacije
ni na koji način ne interpretiraju da bi se otvorio prostor bilo
kakvom obliku cenzure.”
Njen prethodnik, a ujedno i miljenik portala s kojih se često
sije govor mržnje Zlatko
Hasanbegović:
“Postoji opasnost da se zbog koncepta političke
korektnosti zlorabi taj pojam kao neka vrsta ideološke toljage s
kojom će se udarati po političkim neistomišljenicima. I s druge
strane da se to koristi kao sredstvo cenzure i ograničavanja
slobode izricanja misli i političkih i bilo kojih drugih
stajališta.”
Njemačka je uvela sličan zakon i već je u par tjedana primjene
zabilježena zloupotreba, objašnjava Media servisu glavni urednik
fact checking portala Faktograf.hr Pero Vidov.
Uklonjene su Facebook stranice jednog satiričkog lista i radovi
umjetnice.
“Sve se to dešava kao posljedica činjenice da neki
njihovi ideološki neistomišljenici te određene radove prijavljuju
kao govor mržnje. Kad stigne dovoljan broj takvih prijava
Facebooku i Twitteru je puno lakše automatizmom zabraniti
prijavljeni sadržaj nego provjeriti radi li se o stvarnom govoru
mržnje ili naprosto nekakvim ideološkim online
obračunima”, rekao je Vidov.
Sličan slučaj dogodio se i kod nas nedavno. U koordiniranoj
akciji skupine koja se naziva Urbana desnica, prijavljivane su
stranice nekoliko neovisnih medija kao i facebook stranica
Antifašističkog vjesnika, što je rezultiralo njihovom blokadom.
Vidov kaže da je jedino rješenje nametnuti društvenim mrežama
neki oblik samoregulacije, ali da administratori moraju biti
ljudi koji razumiju situaciju i jezik. Država to kod nas ne može
raditi jer država nema kapaciteta, pa bi se kažnjavanja događala
ovisno o tome tko je na
vlasti.
“Pitanje je naravno koliko će te velike kompanije koje
sasvim sigurno nemaju neki preveliki interes od hrvatskog tržišta
biti spremne na to pristati. Njemačka je pokazala, ako ništa
drugo, da se njima takav oblik samoregulacije može nametnuti, sad
je pitanje samo nalaženja najefikasnijih načina da se to doista
provede u djelu”, izjavio je Vidov.
A do tada možemo uživati u prijetnjama, spominjanju majki,
pozivanju najavna vješanja ili brojanju krvnih zrnaca.
