U Hrvatskoj se više od 1000 pasa nalazi u skloništima za nezbrinute životinje, a stupanjem na snagu zakona o zabrani usmrćivanja životinja u skloništima, nekim psima je smještaj neizvjestan, jer je nekoliko skloništa već najavilo prodaju, dok su istovremeno udruge za dobrobit životinja pokrenule kampanju "Ne kupuj! Udomi!".
Nekoliko se skloništa prodaje, no životinjama koje su u
njima još uvijek nije osiguran novi smještaj. Aktivisti smatraju
da se na prodaju odlučuje zbog stupanja na snagu novoga Zakona o
zaštiti životinja koji zabranjuje usmrćivanje životinja u
skloništima, od čega su takva
“skloništa” imala velik profit. Od napuštenih
životinja u skloništima su najbrojniji psi.
Monopol i neulaganje za što veći profit
Naime, natječaji za zbrinjavanje se raspisuju po jediničnoj
cijeni bez obzira na realan trošak, pa se za jedinku može
tražiti, primjerice 1000 ili 8000 kuna po psu. Ako samo jedan
ponuđač ‘ispunjava’ propisane uvjete on se i odabire, a zbog
monopola može tražiti i dodatna sredstva, pojašnjavaju iz
udruge Prijatelji životinja. Tako se zbog monopola i
pogodovanja, gdje ponuđač formira cijenu kakvu želi,
stvaraju velike razlike u troškovima šinteraja i
skloništa, ustvrdili su.
“Primjerice jedna je udruga- šinteraj samo za dežurstva dva
radnika tražila oko 418 tisuća kuna, pa je zbrinjavanje jednog
psa koštalo čak 9000 kuna. Velike razlike u troškovima upravo
potvrđuju da je istinska skrb i zbrinjavanje životinja moguće
jedino kada su skloništa neprofitna i kada ulažu trud u
udomljavanje, umjesto da im dobit bude jedini razlog
poslovanja na štetu životinja i nepotrebno veliki
trošak za lokalne zajednice”, istaknuli su Prijatelji životinja.
Dodaju da udruge-šinteraji ne troše sredstva na čipiranje i
kastraciju kada pse ionako najčešće ubiju nakon 60
dana, zadržavajući dobit na štetu životinja i poreznih
obveznika.
“Bez pogodovanja šinteraj-udrugama, odabiru se povoljnije
ponude za hvatanje, zbrinjavanje, čipiranje, cijepljenje,
udomljavanje i oglašavanje. Često udruge koje brinu o dobrobiti
životinja čak i o svom trošku, prikupljajući donacije, kastriraju
ili steriliziraju životinje čime umanjuju trošak lokalnim
zajednicama”, kazali su.
Neprofitna i transparentana skloništa, dodaju Prijatelji
životinja, uključuju volontere, inozemne organizacije i donatore
te pišu projekte kako bi bolje obavljali usluge i radili u
partnerstvu s jedinicama lokalne samouprave.
Novi zakon sprječava ubijanje životinja
i zaustavlja profitiranje na njihovoj smrti
Najavljena prodaja skloništa, smatraju Prijatelji životinja,
pokazuje koliko je bilo nužno donošenje novog zakona koji ne samo
da će spriječiti ubijanje životinja nego će zaustaviti
profitiranje na njihovoj smrti.
“U skloništima se nalaze psi svih dobnih skupina, od štenaca do
starijih pasa, kao i svih veličina i pasmina. Iako se stariji psi
teže udomljavaju, i oni uz kvalitetno oglašavanje mogu naći
dom. Mirniji su, staloženiji i manje aktivni pa često time
privuku ljude”, kazali su.
U Hrvatskoj postoji 29 registriranih skloništa, a prije stupanja
na snagu zabrane usmrćivanja najveći ih je broj funkcionirao kao
šinteraj u kojemu se čekao istek 60 dana kako bi se životinja
usmrtila, rekli su Prijatelji životinja ističući da je oko 1000
pasa smješteno u registrirane, ali i najmanje osam
neregistriranih skloništa.
Najveći kapacitet, oko 400 mjesta, ima sklonište u Čakovcu,
zagrebačko sklonište Dumovec može primiti do 160, a osječko
Pobjede 180 pasa. Točan broj životinja u svim skloništima bit će
poznat sredinom tekuće godine kada će, prema najavama,
Ministarstvo poljoprivrede objaviti upisnik skloništa,
propisan zakonom.
Kampanja “Ne kupuj! Udomi!”
Voditeljica skloništa Dumovec Tatjana Zajec kazala je da to
sklonište može primiti oko 160 pasa. Upitana hoće li zbog
zatvaranja skloništa doći do porasta broja životinja u Dumovcu,
rekla je da ako se broj poveća traže pomoć građana.
S njima u suradnji ponekad se brinu za oko 250 pasa.
Naglasila je da dobra koordinacija među udrugama za dobrobit
životinja, u Hrvatskoj kao i u Europi, omogućuje makar privremeno
zbrinjavanje većine životinja.
Prijatelji životinja, sklonište Dumovec, Pobjede iz Osijeka
uz podršku Mreže za zaštitu životinja pokrenuli su kampanju
“Udomi”, a u suradnji s umjetnicima snimili su video s
obrnutim ulogama ljudi i životinja kako bi pobliže opisali
problematiku. Žele potaknuti građane na udomljavanje, umjesto
kupnje kojom podržavaju selektivni uzgoj i trgovinu živim
bićima.
“Životinje nisu predmeti, nego svjesna bića i članovi obitelji.
Pokažite humanost, ne kupujte pse ni bilo koje druge
životinje već udomite i učinite dobro djelo”, poručuju.
Kada bi se svi koji razmišljaju o kupnji uputili u najbliže
sklonište, sve bi životinje bile udomljene
Skloništa u Zagrebu, Osijeku, Virovitici, Čakovcu i Varaždinu već
godinama pokazuju kako se sve životinje mogu udomiti, s obzirom
na to da ta skloništa nisu ubijala životinje, istaknuli su
Prijatelji životinja. “Kada bi se svi koji razmišljaju o
kupnji uputili u najbliže sklonište, sve bi životinje bile
udomljene”, poručuju iz udruga.
Naglašavaju da je najvažniji trud, ali i angažman lokalnih
zajednica kojima je promocija udomljavanja i edukacija
stanovništva zakonska obveza. Udruge su navele pozitivne trendove
u lokalnim zajednicama koje su kontrolom obveznog mikročipiranja
znatno smanjile broj napuštenih životinja.
“Primjerice, općina Suhopolje počela je provoditi kontrolu
mikročipiranja pasa lani u studenome i u posljednjih mjesec dana
u sklonište u Virovitici iz te općine nije primljen nijedan pas”,
kazali su.
Napuštanje životinja kažnjivo je novčanim iznosom od 15 do 30
tisuća kuna.
