Već cijelo desetljeće naš Lukoranac, kapetan Slavko Bačić radi "klimatološku inventuru" godine na otoku Ugljanu. Pročitajte što je zabilježio na svojoj maloj meteorološkoj stanici na Zmorcu.
Slušajući i gledajući medije, čini mi se da potresi, požari,
uragani, orkanske bure, suše i poplave, niske i visoke
temperature i velike količine kiše u kratkom razdoblju, dakle,
vremenske nepogode koje su nas pogodile nikada nisu bile
izraženije nego u 2017. godini.
Razorni potresi u Iraku i Iranu, Meksiku, susjednoj Italiji…
Zastrašujući požari u Portugalu, Kaliforniji i Kanadi. Uragani
Harvey i Irma… Sve te katastrofe odnijele su stotine ljudskih
života i nanijele štete koje se mjere u milijardama
dolara.
Ni našu domovinu nisu zaobišle vremenske nepogode.
Požari koji su poharali Dalmaciju zbog iznimno vrućeg i
sušnog ljeta, u kojem su dnevne temperature često bile iznad
35°C, a ni noćne se nisu spuštale ispod 25°C. Opožareno područje
jednako je ukupnoj površini otoka Hvara i Paga ili površini
Međimurske županije. Zbog orkanskih bura prometnice u zaleđu
Zadra bile su često zatvorene.
Sjetimo se i hladnih dana u siječnju na našem otoku, kada se
cijeli tjedan dnevna temperatura nije dizala iznad 0°C, a noćna
se spuštala i do – 10°C. Ipak, najveća nepogoda na ovom području
dogodila se 11. rujna, kada je u samo nekoliko sati pala velika
količina kiše i poplavila zgrade i brodice, rušila mostove i
prometnice…
Prokišnjavali su krovovi i podlokavani temelji zgrada. Voda se
zadržala više dana na javnim površinama, pa je nastala vrlo
velika materijalna šteta. Na svu sreću – bez ljudskih
žrtava.
Naravno, sve to bilo je medijski dobro popraćeno. Svi su
reagirali i komentirali pa je to potaknulo glavnog meteorologa
HRT-a Zorana Vakulu da javnosti 12. rujna pošalje slijedeću
poruku:
“Na postaji Zadar Zemunik (zadarska zračna luka) u
posljednja 24 sata pala je čak 341 litra kiše po četvornome
metru, pri čemu u samo posljednjih 6 sati – danas od 8 do 14 sati
– čak 265 litara kiše po četvornome metru! To je više od do sada
rekordne količine zabilježene na toj postaji za cijeli rujan –
229 litara, 1984. godine, a podaci postoje od 1981. Prosječna
rujanska količina je oko 89 litara. Na postaji Zadar Puntamika u
posljednja 24 sata palo je 280 litara kiše, pri čemu od 8 do 14
sati čak 188 litara. Srećom, dosadašnji rekord u 24-satnoj
količini oborine u rujnu nije nadmašen – i dalje su to 352 litre
koje su izmjerene ujutro 11. rujna 1986. godine. Inače, prosječna
količina za cijeli rujan na ovoj je postaji oko 100 litara kiše
po četvornome metru, a podaci postoje od 1961. godine”.
Istine radi, citirat ću svoj tekst iz članka “Ekstremno kišna
godina” objavljen u Našim školjima 2014. godine: “Na kraju
ću spomenuti da su u Zadru 10. rujna 1986. godine, u samo pet
sati, od 7 ujutro do podne, pale 353 litre kiše na četvorni
metar, što je najveća zabilježena količina kiše u jednome danu na
području bivše države. Nažalost, tom je prigodom u Diklu bujica
odnijela u more jednu djevojčicu koja se
utopila”.
Pamtim taj dan jer se obilježavao Dan mornarice. Bio je četvrtak,
a sutradan, na naslovnici zadarskog Narodnog lista, pisalo je da
su toga dana pale 353 litre kiše na četvorni metar.
Ovogodišnji rujan s ogromnih 365 litara kiše, od kojih su 11.
rujna na mojoj kišomjernoj postaji u Lukoranu na Zmorcu izmjerene
182 litre, u Zadru na Puntamici 280 i u zadarskoj zračnoj luci na
Zemuniku 341, ne može se mjeriti s rujnom 1986.
Prema tome, 2017. godina posebna je za ovo područje zbog velike
količine kiše koja je pala u rujnu. Mjesecu u kojem počinje
zrioba plodova najomiljenije otočne kulture – masline.
Nema sumnje da je velika količina rujanske kiše usporila
pretvaranje maslinova “mesa i sokova” u ulje.
Očito je da siječanjska hladnoća i ljetna vrućina s vrlo malo
kiše nisu povoljno utjecale za razvitak maslinine muha. Nije bilo
ubodenih maslina, ni crva u njima, pa je kakvoća ulja izvrsna,
pišu Naši
Školji.
