Sigurnost cestovnog prometa, dakle, vozi u rikverc, premda je Hrvatska od 2000. u cestovnu infrastrukturu, razmjerno broju stanovnika i BDP-u, uložila najviše, ne samo u Europskoj uniji, nego u svijetu, naveo je prometni stručnjak Željko Marušić u tekstu objavljenom na autoportal.hr.
Ako se uračuna odljev stanovništva, intenzivan proteklih godina,
i to upravo prometno najaktivnijeg dijela, smrtnost je još veća.
U Europskoj uniji broj poginulih je oko 50 na milijun stanovnika,
a Marušić je izračunao da po tome Hrvatska ima 60 posto veću
razmjernu smrtnost (80 poginulih godišnje na milijun stanovnika).
Opravdanje kako je tijekom 2017. bilo neusporedivo manje
poginulih nego prije 10 ili 15 godina neutemeljeno je i
promašeno, smatra Marušić, jer je drastično smanjenje smrtnosti
na cestama europski i svjetski trend za koji su prvenstveno
zaslužni sigurniji automobili, veći udio autocesta i
viši standardi sigurnosti svih prometnica. Od 2005. do
2015. na europskim je cestama smrtnost smanjena 43,1 posto, a na
hrvatskim 41,7 posto.
Marušić je naveo neke razloge vrlo lošeg stanja sigurnosti
na našim cestama:
1. Prestar vozni park zbog nerazumno visokih
davanja
Automobili na našim cestama uskoro će
prosječno biti 14-godišnjaci.
2. Neučinkovito pravosuđe
Postoji niz slučajeva vozača koji i nakon desetaka brutalnih i
pogibeljnih evidentiranih kršenja prometnih propisa imaju važeću
vozačku dozvolu.
3. Nedovoljno oštre kazne za obijesne vozače
Najpogibeljnije prekršaje, poput prolaska kroz puno crveno
svjetlo, pretjecanja preko dvije pune linije, brzine dvostruko
veće od dozvoljene, upravljanja s više od 1,5 promila
alkohola u krvi, vožnje u kontrasmjeru, trebalo
bi kažnjavati poništavanjem vozačke dozvole.
Istodobno treba osmisliti mjere za nagrađivanje vozača,
smanjenjem godišnjih davanja, koji su pet i više godina bez
prekršaja.
4. Nesigurne prometnice, pogibeljne zone
izlijetanja
Hrvatska je
neslavni rekorder u Europskoj uniji po udjelu nezaštićenih
stabala, čeličnih i armirano-betonskih stupova, okomito
postavljenih zidova i ostalih čvrstih masivnih objekata uz
cestu te opasnih prometnica bez odgovarajuće zaštitne
ograde. Usto je Hrvatska pri europskom dnu po udjelu kružnih
tokova na prometnim križanjima.
5. Neučinkovit i manjkav nadzor prometa
Premalo se koristi dostupna i razmjerno
jeftina elektronička tehnologija. Integralni
videonadzor svih bitnih prometnica višestruko je koristan jer
bi se učinkovito disciplinirali najteži prekršitelji, a
policija rasteretila.
6. Manjkavi i nelogični prometni propisi
Najveći je problem krajnje nestručno i neodgovorno definiranje
zimske opreme. Nerazumnom kombinacijom manjkavog članka 54.
Zakona o sigurnosti prometa na cestama (ne kažnjava se
prekoračenje izvan naselja do 10 posto) i policijskom
tolerancijom mjerenja od 10 posto na autocesti je realna
dozvoljena brzina 155 km/h (160 po brzinomjeru).
7. Preskup prijevoz taksijem
Jeftiniji taksi utjecat će na to da će biti manje pijanih,
obijesnih i umornih na cestama. Mladež će se s provoda više
vraćati taksijima, a manje automobilima onih koji se pod
utjecajem opijata i drugih nedopuštenih supstanci iživljavaju
na cesti i žele dokazivati obijesnom vožnjom.
