S obzirom na brojne upite o mogućnosti unosa ospica iz Srbije i nastanka epidemije ospica u Hrvatskoj, HZZJ oglasio se priopćenjem
Unos virusa ospica u Hrvatsku kontinuirano je prisutan te time i
mogućnost nastanka epidemije. Postojao je i prije trenutne
epidemije u Srbiji, jer se u Europi i drugdje u svijetu ospice
javljaju sporadično ili u epidemijskom obliku kontinuirano. Ako
necijepljena osoba na putovanju dođe u kontakt sa zaraznom
osobom, velika je vjerojatnost da će se zaraziti i postoji
mogućnost prijenosa infekcije po povratku u Hrvatsku.
Svake godine u Hrvatskoj imamo pojedinačne slučajeve ospica
importirane iz drugih zemalja, no zahvaljujući visokim cjepnim
obuhvatima hrvatskog stanovništva, u većini slučajeva ne dođe do
širenja infekcije u stanovništvu. Drugim riječima, osnovna mjera
za sprečavanje epidemije ospica održavanje je visokih cjepnih
obuhvata stanovništva, čime se onemogućava prijenos bolesti u
slučaju unosa izvana.
Pojačane mjere zdravstvenog nadzora na granici, zračnim ili
pomorskim lukama nisu efikasne, s obzirom na to da zaražena osoba
može biti potpuno zdrava pri ulasku u zemlju, a oboljeti i
postati zarazna za osobe u kontaktu tek nakon što se vrati kući.
Rizik za epidemijsko širenje prvenstveno ovisi o tome u koju bi
se populaciju unio virus ospica, tj. o procijepljenosti
populacije u koju bi došao bolesnik.
U Hrvatskoj su cjepni obuhvati u opadanju zadnjih šest godina i
razlikuju se među županijama i mjestima. Najniži su cjepni
obuhvati u Dubrovačko-neretvanskoj i Splitsko-dalmatinskoj
županiji, a slijede Osječko-baranjska i Primorsko-goranska
županija. U tim županijama cjepni su obuhvati niži u glavnim
gradovima nego u drugim dijelovima županija.
Postoji mogućnost uspostave cirkulacije virusa ospica pojavi li
se u nekim od gradova s niskim cjepnim obuhvatima, pogotovo ako
bi se radilo o djeci predškolske dobi, što bi moglo rezultirati
manjim epidemijama. Pri upisu u školu cjepni su obuhvati
kombiniranim cjepivom protiv ospica, rubele i mumpsa viši nego u
dobi od godinu dana, te je rizik za širenje ospica u školskim
kolektivima niži nego u predškolskim kolektivima.
Dodatno, postoje kategorije stanovništva s nižim cjepnim
obuhvatima od prosjeka, kao npr. migrirajući Romi. Unos virusa
ospica u romsku populaciju također bi mogao rezultirati manjim
epidemijama ospica, što se dogodilo 2014/2015. godine nakon
višekratnih unosa ospica iz inozemstva u romsku populaciju u
Hrvatskoj.
Najvažniji savjet koji se građanima može uputiti u svrhu
smanjenja rizika obolijevanja od ospica jest da nadoknade
propuštena cijepljenja. Ako netko po povratku iz inozemstva oboli
s visokom temperaturom praćenom osipom po licu i tijelu, treba se
javiti liječniku radi pravovremenog postavljanja dijagnoze i
zaštite osjetljivih osoba u kontaktu. Dolazak liječniku treba
najaviti telefonom, da se izbjegne čekanje s drugim bolesnicima u
čekaonici, s obzirom na to da grupiranje osoba u čekaonicama
pogoduje širenju infekcije virusom ospica.
Smrtnost od ospica je oko 0,1%, tj. na tisuću oboljelih umre
jedna osoba, a može biti viša ako je među oboljelima visok udio
pothranjenih osoba ili osoba s oštećenjem imunološkog sustava,
priopćio je HZZJ.
