Radnici na minimalcu od iduće će godine dobiti 131 kunu veću neto plaću, građani će kod kupnje rabljenih automobila platiti manja davanja državi, a lokalnim će jedinicama pripasti sav prihod od poreza na dohodak, neke su od zakonskih novina koje na snagu stupaju početkom 2018., a Ministarstvo financija najavljuje daljnja porezna rasterećenja u ukupnom iznosu od 1,2 milijarde kuna.
Od 1. siječnja iduće godine na snagu stupaju izmjene Zakona o
minimalnoj plaći, novi zakoni o financiranju lokalne i područne
(regionalne) samouprave, o reviziji, o sprječavanju pranja novca
i financiranja terorizma, o uslugama u turizmu, kao i niz
podzakonskih propisa.
Iz Ministarstva financija su krajem prošlog tjedna najavili da
2018. donosi daljnja porezna rasterećenja građana i poduzetnika u
ukupnom iznosu između 1,1 i 1,2 milijarde kuna. Tako se s osnova
promjena u sustavu PDV-a očekuje porezno rasterećenje od oko pola
milijarde kuna, od promjena u sustavu poreza na dohodak oko 266
milijuna kuna, a od promjena u oporezivanju nabave automobila oko
450 milijuna kuna.
Minimalna plaća raste za 131 kunu neto
S početkom iduće godine minimalna plaća u Hrvatskoj iznosit će
3.439 kuna u bruto iznosu, odnosno u neto iznosu 2.752 kune. To
je povećanje minimalne plaće za pet posto, odnosno za 163 kune
bruto i 131 kunu neto, tako da će ona od iduće godine iznositi 43
posto prosječne plaće.
Nova minimalna plaća, zamjećuju računovodstveni stručnjaci, počet
će se obračunavati za siječanj, što znači da će se isplaćivati u
veljači.
Zakonske su izmjene precizirale i da u minimalnu plaću ne ulaze
povećanje za prekovremeni, noćni i rad nedjeljom, rad blagdanom
ili drugi dan za koji je zakonom određeno da se ne radi.
Po podacima Ministarstva rada i socijalne skrbi, u 2016.
minimalnu je plaću primalo 76.400 radnika, a riječ je uglavnom o
zaposlenicima u radno intenzivnim djelatnostima, kao što su
tekstilna, kožarska i slične industrije.
Kao kompenzacijsku mjeru poslodavcima predviđeno je da se na
minimalnu plaću stopa zdravstvenog doprinosa smanji za 50 posto,
čime bi i davanja poslodavaca na minimalnu plaću bila manja za
103,85 kuna odnosno troškovi bi im bili smanjeni s 3.893,47 kuna
na 3.735,62 kune. Uvjet za tu mjeru je da poslodavac minimalnu
plaću isplaćuje najmanje 12 mjeseci.
S obzirom na te kompenzacijske mjere, zdravstvo će, kako se
procjenjuje, ostati bez 250 milijuna kuna, no ministar zdravstva
Milan Kujundžić početkom prosinca je izjavio kako mu je obećano
da zdravstvo neće ostati bez tog novca.
Prihod od poreza na dohodak u cijelosti lokalnim jedinicama
Prihod od poreza na dohodak, uključujući i prihod od tog poreza
po osnovi kamata na štednju, od 2018. će u cijelosti ići lokalnim
jedinicama, predviđa novi Zakon o financiranju lokalne i područne
(regionalne) samouprave.
Prema novoj raspodjeli općine odnosno gradovi u ukupnom prihodu
od poreza na dohodak sudjelovat će sa 60 posto, županije 17
posto, udio za decentralizirane funkcije je 6, a za fiskalno
izravnanje 17 posto.
Procjena fiskalnog efekta novog zakona je oko 1,4 milijarde kuna,
izjavio je ministar financija Zdravko Marić predstavljajući
zakonske novine.
Ako neka lokalna jedinica zbog novih zakonskih pravila bude u
nepovoljnijem položaju odnosno ako joj prihodi zbog toga budu
manji nego do sada, država će kompenzirati to smanjenje.
Predviđeno razdoblje za kompenzacijske mjere je pet godina –
izravno iz državnog proračuna manjak bi se u potpunosti
kompenzirao 2018., 2019. i 2020. godine, 2021. kompenzacija bi
bila 60 posto, a 30 posto u 2022.
Daljnje porezno rasterećenje za 1,1 do 1,2 milijarde kuna
Prema najavama iz Ministarstva financija, već ranije donesene
zakonske izmjene u sustavu PDV-a, podzakonski akti vezani uz
porez na dohodak te promjene u sustavu trošarina na automobile u
2018. će građanima i poduzetnicima donijeti daljnja porezna
rasterećenja.
Naime, još krajem 2016. godine usvojene izmjene Zakona o PDV-u
predvidjele su da se s početkom 2018. prag za ulazak u sustav
PDV-a podiže s 230 na 300 tisuća kuna.
Uz to, poduzetnici će imati i dodatne pogodnosti prilikom nabave
ili najma automobila. Poduzetnici u sustavu PDV-a imat će
mogućnost odbiti 50 posto pretporeza za nabavu ili najam osobnih
automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz nabavne
vrijednosti do 400.000 kuna po jednom automobilu.
U skladu s podizanjem praga za ulazak u sustav PDV-a od početka
2018. podiže se i prag koji obrtnicima i drugim izjednačenim
djelatnostima omogućuje da izaberu paušalno oporezivanje dohotka
te će i za njih taj prag biti podignut s 230 na 300 tisuća kuna.
Uvjete za paušalno oporezivanje sada ostvaruje oko 27.000
obveznika uglavnom obrtnika, a s podizanjem praga u tom bi
sustavu moglo biti njih 30.000 više.
Uža definicija uzdržavanih članova, rasterećenje za sezonske
radnike
S početkom 2018. na snagu će stupiti i neke odredbe Zakona o
porezu na dohodak usvojene u paketu porezne reforme krajem 2016.
Tako će od iduće godine biti sužen krug uzdržavanih članova
obitelji za koje građani obveznici poreza na dohodak mogu
ostvariti poreznu olakšicu.
Uzdržavanim članovima obitelji smatrat će se tako djeca,
roditelji i bračni drugovi (kao i izvanbračni drugovi, životni
partneri i neformalni životni partneri), djeca nakon prvog
zaposlenja te punoljetne osobe kojima je porezni obveznik
skrbnik. Porezna se olakšica, pak, više neće moći dobiti za
roditelje bračnog druga, bake i djedove, unuke i praunuke, maćehe
ili očuhe, bivše bračne drugove za koje porezni obveznik plaća
uzdržavanje.
Novina je od početka iduće godine i dostava porezne kartice
elektroničkim putem radniku ili neposredno poslodavcu uz
suglasnost radnika.
Do sada je za svaku promjenu podataka u poreznoj kartici trebalo
osobno doći u ispostavu Porezne uprave i dostaviti potrebne
podatke primjerice o uzdržavanim članovima, promjeni prebivališta
ili uobičajenog boravišta, dok će se od iduće godine to moći
dostavljati elektroničkim putem. Promjene će tako moći
prijavljivati poslodavci koji su korisnici ePorezne, a bit će to
moguće i izravno putem sustava e-građani.
Svi građani koji na svojim poreznim karticama imaju upisane osobe
koje se po novome više neće smatrati uzdržavanim članovima imat
će rok od mjesec dana, do kraja siječnja 2018., da to isprave u
poreznim karticama.
Novine u sustavu poreza na dohodak donose i izmjene Pravilnika o
porezu na dohodak, koje će, procjenjuju u Poreznoj upravi, za
porezne obveznike značiti rasterećenje u iznosu od oko 266
milijuna kuna.
Važna je novina tog podzakonskog propisa da se trošak smještaja i
prehrane sezonskih radnika više neće smatrati dohotkom od
nesamostalnog rada.
Također, oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada od
početka iduće godine neće se smatrati ni bezalkoholni topli i
hladni napici koje poslodavac na svoj teret omogućuje radnicima
za vrijeme radnog vremena.
Izmjenama Pravilnika je kod određivanja plaće u naravi, kao što
su primjerice bonovi ili drugi darovi, prag za određivanje
godišnjeg iznosa podignut sa 400 na 600 kuna.
Manja davanja državi za kupnju automobila
Uz izmjene u sustavu PDV-a koje će poduzetnicima omogućiti
olakšice prilikom nabave automobila, i građani će od iduće godine
plaćati manja davanja državi prilikom kupnje rabljenih vozila, a
najavljeno je to i za nabavu novih automobila.
Naime, Sabor je u prosincu izmijenio Zakon o posebnom porezu na
motorna vozila, čime je trošarina za kupnju rabljenih automobila
zamijenjena upravnom pristojbom.
Do sada se kod kupnje rabljenih automobila plaćala trošarina u
visini pet posto vrijednosti vozila, dok će se od početka 2018.
plaćati upravna pristojba koja će ovisiti o snazi motora (u
kilovatima ili kubičnim centimetrima) i starosti vozila.
Sam iznos te naknade Vlada je prošli tjedan utvrdila uredbom, a
kreće se od jedne kune po kilovatu (KW) za automobile starosti od
21 do 30 godina do 50 kuna po KW za aute do jedne godine.
Iz Ministarstva financija su kod donošenja zakonskih izmjena
isticali kako će one značiti i upola manja davanja, a i
neslužbeni izračuni pokazuju da davanja po osnovu naknade umjesto
trošarine najčešće gotovo prepoloviti davanja državi odnosno
smanjiti ih od nekoliko desetaka do nekoliko tisuća kuna.
Po podacima Ministarstva financija, u 2016. je bilo izdano oko
210 tisuća rješenja s osnova trošarina na promet rabljenih vozila
što je proračunu donijelo 194 milijuna kuna, dok se u idućoj
godini s osnova upravne pristojbe očekuje upola manji prihod,
odnosno oko sto milijuna kuna manje.
I prijenos vlasništva prilikom kupnje rabljenih vozila od iduće
će godine biti znatno jednostavniji. Sada promjena vlasništva
uključuje tri-četiri koraka, dok će od iduće godine cijeli
postupak biti znatno jednostavniji i obavljat će se na jednom
mjestu, u tijelu nadležnom za registraciju gdje će se plaćati i
upravna pristojba.
Iz Ministarstva financija su prošli tjedan najavili kako bi
sredinom siječnja moglo doći i do promjena u oporezivanju
prilikom nabave novih automobila, odnosno donošenje uredbe prema
kojoj bi od oporezivanja po vrijednosnom kriteriju u cijelosti
izuzeti vozila čija je prodajna cijena s PDV-om niža od 150
tisuća kuna, a takvih je oko 65 posto svih novih prodanih vozila.
Revizore će nadzirati Ministarstvo financija
S početkom 2018. na snagu stupa i novi Zakon o reviziji, koji
propisuje da će ubuduće nadzor revizorskih društava i ovlaštenih
revizora provoditi Ministarstvo financija, dok će Hrvatskoj
revizorskoj komori ostati neke druge ovlasti.
Novi zakon propisuje i obvezu da subjekti od javnog interesa
prepoznati kao subjekti od sistemske važnosti moraju ugovoriti
zakonsku reviziju s najmanje dva međusobno neovisna revizorska
društva. Tu obvezu imat će tvrtke koje zapošljavaju više od 5000
radnika tijekom poslovne godine i imaju aktivu veću od pet
milijardi kuna na zadnji dan poslovne godine.
Revizorska društva koja obavljaju reviziju subjekata od javnog
interesa morat će imati najmanje tri zaposlena revizora u punom
radnom vremenu, umjesto dosadašnja dva, neke su od novina
zakonske regulative revizije.
Tvrtke će istog revizora moći imati najviše sedam godina, a
Ministarstvo će barem jednom u tri godine provesti nadzor
revizorskih društava koje obavljaju reviziju sistemski važnih
tvrtki, dok će nadzor ostalih revizorskih društava provoditi bar
jednom u šest godina.
Sprečavanje pranja novca i financiranje terorizma
Novi Zakon o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma
donosi niz novih preventivnih odredbi, među njima i onu o
ograničavanju poslovanja s gotovinom. Tako pravne ili fizičke
osobe koje obavljaju registriranu djelatnost u Hrvatskoj neće
smjeti primiti naplatu ili izvršiti plaćanje u gotovini u
vrijednosti 75.000 kuna, dok je do sada bilo 105.000 kuna.
Obveznici zakona, primjerice banke ili druge financijske
institucije, bit će dužne prilikom svake uplate gotovine i
mjenjačkog posla u iznosu 200.000 kuna i većoj prikupiti podatke
o izvoru gotovine.
Novine su vezane i uz provođenje nacionalne i nadnacionalne
procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma, a nova
je i definicija “politički izložene osobe”. Njome su obuhvaćene
domaće i strane fizičke osobe, uključujući članove njihove
obitelji i bliske suradnike, a popis politički izloženih osoba
proširen je i na općinske načelnike, gradonačelnike, župane i
njihove zamjenike izabrane na lokalnim izborima.
Novina je Zakona i uspostava registra stvarnih vlasnika pravnih
subjekata, središnje elektroničke baze podataka o fizičkim
osobama stvarnim vlasnicima pravnih osoba osnovanih u Hrvatskoj
te trustova i s njima izjednačenih subjekata stranog prava ako su
oni obveznici osobnog identifikacijskog broja.
Registar će operativno voditi Fina, a Zakon regulira kome će
podaci iz tog registra biti dostupni i u kojem opsegu.
Novosti i u turističkom sektoru
Nova će godina donijeti promjene i u zakonskoj regulativi usluga
u turizmu, a nakon 15-ak godina porast će i boravišna pristojba.
Naime, od 1. siječnja na snagu će stupiti novi Zakon o pružanju
usluga u turizmu, a kojim je odgoda od šest mjeseci predviđena za
usklađivanje s direktivom EU vezano za paket aranžmane, što će na
snagu stupiti 1. srpnja 2018.
Zakonom se uz ostalo uređuju načini pružanja usluga turističkih
agencija, vodiča, voditelja putovanja, animatora i drugih, kao i
usluga u posebnim oblicima turizma, od nautike, zdravstvenog i
kongresnog te turizma na poljoprivrednim gospodarstvima, davanja
usluga u turizmu, ugovori o putnom aranžmanu i dr.
Jedna od većih novosti u odnosu na važeći zakon je i propisivanje
načina pružanja usluga zdravstvenog turizma. Omogućava se, naime,
proširenje kruga pružatelja turističkih usluga u zdravstvenom
turizmu pa se tako, uz specijalne bolnice i lječilišta, omogućava
pružanje tih usluga i drugim zdravstvenim ustanovama, trgovačkim
društvima za obavljanje zdravstvene djelatnosti te samostalno
zdravstvenim radnicima koji obavljaju privatnu praksu, sukladno
posebnim propisima kojima je regulirana zdravstvena zaštita.
Zakonom se dodatnu uređuje, primjerice, i pružanje usluga u
području turističkog ronjenja, turističkih transfera i
pustolovnog turizma, dok se crkvi i vjerskim zajednicama
omogućava organiziranje hodočašća i drugih putovanja u funkciji
promicanja i očitovanja vjere.
Uredbom, donesenom još sredinom 2017., Vlada je regulirala visinu
boravišne pristojbe za 2018. te tu pristojbu povećala po prvi put
u više od 15 godina.
U 2018. će se tako plaćati boravišna pristojba u rasponu od 2,5
do 8 kuna po osobi i noćenju, ovisno o razredu turističkog mjesta
i razdoblju korištenja. Tako će se najmanjih 2,5 kuna plaćati
izvan sezone u D i ostalim razredima turističkih mjesta, dok će
se najviši iznos od 8 kuna, umjesto dosadašnjih 7 kuna, plaćati u
mjestima turističkog A razreda za vrijeme glavne sezone.
Bez naplate tunelarine za Svetog Iliju i bez poreza na nekretnine
Veliko olakšanje građanima Imotske krajine i Splitsko-dalmatinske
županije bit će besplatan prolaz kroz tunel Sveti Ilija.
Vlada je, naime, sredinom prosinca odlučila da 1. siječnja 2018.
prestaje važiti odluka o uvođenju naplate cestarine za uporabu
tunela Sveti Ilija, koja se u iznosu od 20 kuna naplaćivala od
2013. godine.
Važna novina za koju je prvotno bilo predviđeno da se počne
primjenjivati od 1. siječnja 2018. – jednostavni porez na
nekretnine – je odgođena.
Iako je uvođenje tog poreza bilo predviđeno zakonskim rješenjima
usvojenim krajem 2016. godine, negdje u proljeće ove godine
počele su žustrije rasprave i prigovori te potpisivanje peticije
protiv njegova uvođenja.
Najavljujući odgodu premijer Andrej Plenković je ocijeno da
hrvatska javnost nije dovoljno dobro upoznata sa svim aspektima
poreza na nekretnine.
“U ovom trenutku prevladava stav da, nakon dodatne analize i
rasprave, vidimo da li je najmudrije rješenje da se predloži
odgoda primjene toga poreza za jedno dogledno vrijeme”, izjavio
je premijer početkom kolovoza.
Na prijedlog Vlade, Sabor je u listopadu usvojio izmjene Zakona o
lokalnim porezima i iz tog zakona ‘izbacio’ odredbe o porezu na
nekretnine pa će se umjesto njega i nadalje plaćati komunalna
naknada, porez na kuće za odmor i spomenička renta.
