Zdravstveni sustav u 2017. godini obilježio je nastavak gomilanja dugova, koji su ukupno dosegnuli 8,2 milijarde kuna, povremeni pritisci veledrogerija da im se podmiri barem dio od 3 milijarde dospjelih kuna za isporučene lijekove i medicinski materijal, te nastojanja ministra zdravstva Milana Kujundžića da kroz novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti i projekt prioritetnih lista čekanja pokrene pozitivne procese u sustavu.
Zakon ipak nije donesen te je najavljeno njegovo
skoro puštanje u e-savjetovanje, a Vlada je kroz rebalans
ovogodišnjeg proračuna zdravstvu dodijelila dodatnih
1,1 milijardu kuna, od čega 870
milijuna za podmirenje dijela duga
veledrogerijama.
Ministar financija Zdravko Marić također je najavio da
će u 2018. godini zdravstveni sustav biti jedan od
dijelova na koji će Vlada staviti najveći fokus, a u planu je
donošenje Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju te Zakona o
lijekovima.
Kujundžić: Napravio sam i puno i malo
Upitan da ocijeni svoj rad tijekom 2017. ministar Kujundžić
odgovara kako je napravio i puno i malo. “Puno utoliko
što su u problemima koje imamo neke stvari
stabilizirane. Sustav je financijski stabiliziran i prvi će
puta biti da zdravstvo ne povećava deficit nego
ulazi u stabilniju fazu smanjenja deficita”, kazao je.
Navodi kako je projekt prioritetnih lista čekanja, čiji je
pilot tijekom godine proveden u nekoliko bolnica,
trenutno “u fazi administrativne implementacije”, te
će u svim bolnicama krenuti u idućih mjesec dana.
Njegovom provedbom će se, kaže, ozbiljnim bolesnicima
omogućiti da ne čekaju na pretrage nego do specijaliste
dođu u roku tri dana, a u iduća 2 do 4 tjedna obave sve
dijagnostičke i terapijske postupke.
Kujundžić ističe da je u protekloj godini proveo funkcijsko
spajanje 12 bolnica, od čega ne očekuje brze
financijske efekte. No, tvrdi, to će dugoročno dovesti
do podizanja kvalitete usluge, sigurnosti
pacijenata i boljeg raspoređivanja ljudskih resursa, te
biti smjernica za spajanje bolničkih ustanova
koje treba uslijediti u Zagrebu.
“Što se tiče novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti, radna
verzija upućena je prije mjesec i pol u Vladin Ured za
zakonodavstvo, gdje su stavljene određene primjedbe formalne
prirode, ne i sadržajne, koje smo usuglasili i
vjerujem da bi zakon trebao biti upućen u
e-savjetovanje iza Nove godine”, kaže Kujundžić.
Sukobi oko novog zakona
Iako se ne zna konačni tekst prijedloga zakona, mnogi koji su
sudjelovali u njegovoj izradi već su u startu bili
nezadovoljni predloženim rješenjima. Svoje nezadovoljstvo
prije svega izražavaju bolnički liječnici, okupljeni u
Hrvatsku udrugu bolničkih liječnika, ali i Hrvatska
liječnička komora (HLK), koji tvrde da u bolničkom sustavu,
koji je najveći potrošač novca, nije napravljeno
ništa na rješavanju gorućih problema, poput financijske
održivosti bolničkog sustava, pitanja stručnog
usavršavanja liječnika i cjelovitog
rješenja specijalističkog usavršavanja.
S druge stranke, svoje zadovoljstvo ne skrivaju predstavnici
primarne zdravstvene zaštitite, poput Koordinacije hrvatske
obiteljske medicine ili Hrvatske udruge koncesionara, jer
se umjesto koncesija predlaže uvođenje sustava
privatnih ordinacija, mogućnost rada do 70-te godine
života, zapošljavanja još jednog liječnika i prijenos
ambulante nakon odlaska u mirovinu, te mogućnost dodatnog
rada nakon radnog vremena.
Tijekom protekle godine HLK je neprestano prozivao državu
da ništa nije učinila kako bi
zadržala liječnike u Hrvatskoj, uz upozorenje da je u
zadnje tri i pol godine u inozemstvo otišlo 525 liječnika.
Krajem godine je nakon četiri mandata sa čelnog
mjesta Hrvatskog liječničkog sindikata otišao Ivica Babić, a
na njegovo je mjesto izabrana Renata Čulinović-Čaić.
Zahtjevi za skupim lijekovima
I Kujundžić je, kao i njegovi prethodnici, često bio
suočen sa zahtjevima pacijenata da im se odobre novi
skupi inovativni lijekovi za liječenje teških bolesti,
koji su se pojavili na tržištu a nisu na listi HZZO-a.
Takve zahtjeve prvo su postavili roditelji djece koja boluju
od visokorizičnog neuroblastoma, a zatim i roditelji
djece sa spinalnom mišićnom atrofijom. Lijekovi su odobreni
za dio oboljelih.
Kao bi se riješio taj problem, Vlada je pokrenula osnivanje
posebnog fonda kroz koji će se putem
donacija prikupljati novac za takve terapije, a
trebao bi profunkcionirati iduće godine.
Protekle godine Hrvatska, odnosno Zagreb, kandidirali su se za
novo sjedište Europske agencije za lijekove (EMA), koja se
seli iz Londona zbog Brexita. Kandidatura je prije
glasovanja povučena, a Ministarstvo zdravstva i Grad Zagreb
kritizirani su da je nisu dobro pripremili.
