Znanstvenici su pronašli mikroplastiku u dagnjama od europskog Arktika sve do Kine što ukazuje na globalne razmjere zagađenja oceana plastikom koja vrlo lako može završiti na vašim tanjurima.
Dagnje u naoko savršeno čistim arktičkim vodama sadržavale su
najviše plastike od bilo kojih drugih testiranih duž norveške
obale, po istraživanju koje je ovaj mjesec objavio Norveški
institut za ispitivanje kvalitete vode (NIVA).
Plastiku na sjever možda donose oceanske struje i vjetrovi iz
Europe i Amerike pa ona na kraju kruži Arktičkim oceanom, rekla
je znanstvenica NIVA-e Amy Lusher.
“Mikroplastika je pronađena u dagnjama svugdje gdje su
znanstvenici tražili”, kazala je.
Dosadašnja istraživanja otkrila su mikroplastiku u vodama Kine,
Čilea, Kanade, Velike Britanije, Belgije i dr. U norveškim
vodama, te su školjke sadržavale u prosjeku 1,8 komadića
mikroplastike, koja je po definiciji manja od 5 mm, a na Arktiku
4,3 komadića.
Prošle godine, kineski znanstvenici su sugerirali da bi dagnje
mogle biti globalni “bioindikator zagađenja
mikroplastikom” jer žive na morskom dnu na kojem završi
dobar dio plastike i za razliku od riba se ne kreću.
Utjecaj mikroplastike na morske životinje ili ljude još nije sa
sigurnošću utvrđen. Znanstvenici smatraju da bi morali pojesti
velike količine školjki da bi se izložili riziku.
“Ovo je upozorenje da moramo učiniti nešto da se smanji
bacanje plastike u oceane”, rekao je stručnjak za
mikroplastiku Richard Thompson, profesor sa Sveučilišta u
Plymouthu.
“U ovom trenutku to je više razlog za zabrinutost nego za
uzbunu kad je riječ o ljudskoj prehrani”, rekao je.
Gotovo 200 nacija potpisalo je ovaj mjesec rezoluciju UN-a o
eliminaciji zagađenja mora plastikom, od boca do vrećica i
ambalaže. Procjenjuje se da u morima svake godine završi 8
milijuna tona plastičnog otpada.
Thomsonova istraživanja pokazala su da velike količine plastike
na morskom dnu mogu biti štetne za životinje koje ondje žive i
nakupljati im se u tkivima.
Većina mikroplastike ipak jednostavno prođe kroz crijeva živih
bića.
