Programsko vijeće HRT-a je većinom glasova i uz izdvojena mišljenja usvojilo zaključak kojim se ograđivanje vodstva nacionalne radiotelevizije od novinara i voditelja Aleksandra Stankovića ocjenjuje ozbiljnim propustom.
U zaključku stoji da se ograđivanjem od Stankovića ”jasno krši
niz osobnih i političkih sloboda i prava propisanih Ustavom RH”,
a posebice članak u ”kojem se ističe da sloboda izražavanja
misli obuhvaća slobodu tiska i drugih sredstava priopćavanja,
slobodu govora i javnog nastupa te zabranjuje cenzuru čime se
jamči novinarima pravo na slobodu izvještavanja”.
Vijeće je predloženi zaključak donijelo sa sedam glasova za i
četiri protiv nakon gotovo trosatne rasprave. Dopredsjednik
Programskog vijeća Nikola Baketa bio je predlagatelj zaključka u
kojem se navodi i da je Stanković emisiju ”Nedjeljom u 2” 19.
studenoga vodio ne odstupajući od uobičajenog načina vođenja i
uređivanja emisije.
Ograda zabrinjavajuća jer sugerira da postoje pitanja koja nije
dopušteno postavljati
”Jasno istaknuvši postojanje agresije na Republiku Hrvatsku,
Stanković je uobičajeno provokativnim stilom razgovarao s gostom
o pobuni dijela srpskog pučanstva u Republici Hrvatskoj, ničim ne
osporavajući Deklaraciju o Domovinskom ratu. Ograđujući se od
svoga novinara, HRT mu pritom imputira isticanje stavova koje u
emisiji uopće nije isticao, svrstavajući se uz razne udruge koje
su, tumačeći emisiju pogrešno, protiv Stankovića javno pokrenule
hajku. Ograda je zabrinjavajuća jer sugerira da postoje pitanja
koja nije dopušteno postavljati i teme o kojima se ne smije
raspravljati”, ističe se u zaključku u kojem se poziva na
čuvanje sloboda na koje se poziva i Deklaracija o Domovinskom
ratu koju Stanković tobože nije poštivao.
U usvojenom zaključku stoji i da većina članova Programskog
vijeća HRT-a, uz izdvojena mišljenja, podsjeća da su u nizu
svojih rasprava, u dužem vremenskom periodu, upozoravali na
pogrešne programske i upravljačke postupke raznih rukovodstava
HRT-a. Ti su postupci doveli do ukidanja kvalitetnih emisija i
odlazaka cijenjenih novinara te do pada ugleda i gledanosti
HRT-a, ističe se u zaključku.
Predsjednik Programskog vijeća Zdravko Kedžo nije bio suglasan sa
zaključkom većine vijećnika te je u izdvojenom mišljenju istaknuo
kako je Stanković intervju s gostom Predragom Mišićem u
”Nedjeljom u 2” napravio ispod opće novinarske i profesionalne
razine koju HRT mora imati kao javni servis. I to ne zbog
propitivanja teza o Domovinskom ratu već o inzistiranju na tezi o
građanskom ratu, istaknuo je Kedžo.
Protiv predloženog zaključka bio je i Zorislav Lukić ističući da
se ne može složiti s tezom izrečenom u ”Nedjeljom u 2” o
građanskom ratu, a član Programskog vijeća Ivo (Ivica) Lučić
upitao se jesu li ovlasti Programskog vijeća ocjenjivati program
ili komentirati i osuđivati poteze uprave. Lučić je dodao i kako
vodstvo HRT-a nije poduzelo nikakve sankcije protiv Stankovića,
već se samo ogradilo od teza izrečenih u emisiji.
Član Vijeća iz redova zaposlenika Dean Šoša rekao je da ne vidi
na koji je način u navedenoj emisiji dovedena u pitanje
Deklaracija o Domovinskom ratu te kako ne pristaje na tezu da je
postavljanje novinarskog pitanja iznošenje stava. Smatra i kako
ograđivanje vodstva HRT-a ostavlja ”gorak okus” da javna
radiotelevizija reagira na temelju reakcija drugih, u ovom
slučaju braniteljskih udruga.
Za predloženi zaključak glasovali su, između ostalih, Ivica
Maštruko, Saša Milošević i članica Vijeća iz redova zaposlenika
Maja Sever koja je, osim obrane kolege Stankovića, kazala i da je
HRT u svom informativnom programu, a naročito oko nedavne haške
presude, prekršio neka pravila neovisne javne televizije.
Kunić: Novinaru se daje pravo da izgovori što želi, a
ravnateljstvu ne
Ravnatelj Programa HRT-a Renato Kunić zaključak Vijeća komentirao
je riječima kako se svakome novinaru daje pravo da izgovori što
želi, a ravnateljstvu ne, pitajući se koliko je puta gost
navedene emisije trebao reći ‘ne’ da bi novinar prestao
postavljati isto pitanje.
Vijeće je također primilo na znanje Izvješće o ostvarenju ciljeva
i obveza iz Ugovora s Vladom RH za prvih šest mjeseci ove godine.
Kunić je kazao da je bilo određenih odstupanja koja će “biti
nadoknađena” te kako je HRT ispunio ciljeve iz Ugovora. Na
sjednici Vijeća Ravnatelj poslovanja HRT-a Mislav Stipić
predstavio je izvješće o poslovanju HRT-a za 2016. istaknuvši
kako je javni servis poslovao pozitivno.
“Rezultat poslovanja ostvaren u 2016. godini je pozitivan i
iznosi 30,3 milijuna kuna što je jednim dijelom rezultat nastavka
provođenja stroge kontrole realizacije troškova unutar planiranih
te izvršenih ušteda u svim segmentima poslovanja čak i uz
primjenu konzervativnijih računovodstvenih politika u odnosu na
prethodne godine, a drugim posljedica pozitivnih učinaka u
segmentu financijskih aktivnosti HRT-a”, rekao je Stipić
Prihodi u 2016. iznosili su 1,393 milijardi kuna što je 0,4 posto
manje (5,5 milijuna kuna) od ostvarenja u 2015. te 1,1 posto (15
milijuna kuna) manje od plana. Ukupni rashodi iznose 1,363
milijardi kuna te su 1,3 posto (17,6 milijuna kuna) manji nego u
2015. i 2,5 posto (34,6 milijuna kuna) manji od plana. Vijeće je
izvješće o poslovanju HRT-a također “primilo na znanje”.
Vijeće je na kraju petosatne sjednice prihvatilo i izvješće
Povjerenika za korisnike usluga HRT-a Zvonka Šeba koji je rekao
da je najviše pohvala stiglo na jesensku programsku shemu te je
kazao kako je zbog emisije ”Nedjeljom u 2” emitirane 19.
studenoga, tijekom osam dana, od 19. do 26 studenoga stiglo 13
poziva i 65 elektroničkih poruka čiji pošiljatelji smatraju
”nedopustivim i sramotnim” da je Domovinski rat u emisiji
proglašen građanskim ratom.
