Nakon što je hrvatska proživjela najgoru sezonu požara - vrijeme je za učenje na greškama. No, čini li Hrvatska sve da se ona ne ponovi?
Kako bi se znalo koje su to točke u Hrvatskoj koje bi trebale
biti pod povećalom donosimo prvu interaktivnu
kartu rizičnih područja.
Grimizno crveni predjeli – slična slika na svim otocima jer
opasnost od požara je na većini vrlo visoka, baš kao i ranjivost.
Ovogodišnja protupožarna sezona bila je jedna od najgorih. U
priobalju je bilo više od 5.000 požara otvorenog
prostora. Najviše na području Šibensko-kninske županije, potom
Zadarske pa Splitsko-dalmatinske, javlja
RTL. Na sjevernom je Jadranu
bilo duplo manje požara nego u srednjoj Dalmaciji, a
jug Hrvatske je najbolje prošao. No, ukupna opožarena površina
popela se na gotovo 80 tisuća hektara. Trostruko više nego
ranijih godina. Vatrogasci upozoravaju – površine treba
bolje čistiti.
“Nema stoke, ispaše, nekade su se obrađivali vinogradi,
smokve, masline, danas je to sve sraslo, ima svaki otok DVD, a to
je za početni požar po velikom vjetru nisu u stanju
ugasiti”, kazao je Željko Šoša, vatrogasni
zapovjednik Zadarske županije.
I baš su zato stručnjaci iz Hrvatske udruge kriznog
menadžmenta prvu napravili upravo za otoke. Uz pomoć snimki
s četiri satelita, ali i NASA-ine baze požara detektiranih na
našem području od 2001. godine izradili su karte ranjivosti i
procjene rizika za područja četiri županije od Istarske do
Dubrovačko-neretvanske.
“Index vegetacije, vlažnost, atmosferski podaci, kada je
sve to izračunato dobile su se prve procjene koje su se
kombinirale s naseljenosti prohodnosti cesta”, pojasnio
je Igor Magdalenić, predsjednik Hrvatske udruge kriznog
menadžmenta.
Namijenjene su prvenstveno kao pomoć lokalnoj zajednici za
procjene rizika.
“Riječ je o tome da je vrlo stručno postavljena
metodologija i osobno mislim da je to jako dobra podloga upravo
kod potrebe izrade tih procjena kako je i čime nešto ugroženo i
kako postupati”, kazao je Željko Sutlar, zamjenik
glavnog vatrogasnog zapovjednika.
A ako dođe do veliih požara na njihovim kartama predviđena su i
mjesta za postavljanje evakuacijskih kampova i spremnika s vodom,
ali i za preventivni nadzor terena i izradu protupožarnih
procjepa.
