tko je kriv

Građani sve gladniji, a političarima puna usta o pločama: jesmo li se uopće okrenuli budućnosti?

Jesmo li se nakon pet godina usmjerili budućnosti ili još živimo u prošlosti? Jedni priznaju odgovornosti za nimalo idealno stanje u zemlji, drugi pak krivnju prebacuju na druge

Gotovinina prva poslanica nakon izlaska na slobodu: rat pripada
povijesti – okrenimo se budućnosti, punih pet godina često je
citirana poruka.

“Kako gledate na to jesmo li se uistinu okrenuli toj budućnosti?
Jesmo. Zadovoljni ste kakvo je sad stanje? Uvijek može bolje”,
kazao je svojedobno umirovljeni general Ante
Gotovina.Od kopanja smeća sigurno može bolje – jer neimaština i
glad hrvatska su stvarnost.

Tko je za nju kriv?

“Svi na političkoj sceni su suodgovorni, ali ne samo politika
nego i mediji u svim sferama društva. Svakako se trebamo okrenuti
budućnosti ne zaboravljajući nađu turobnu prošlost zahvaljujući
kojom smo tu”, smatra Milijan Brkić (HDZ), zamjenik
predsjednika HDZ-a i potpredsjednik Sabora.

Bez ideoloških  prepucavanja i raspravljanja – očito ne
ide. Dok su građani sve gladniji, političarima su puna usta
priča o pločama. Narodu je toga dosta, prenosi RTL.

“Svi su odgovorni koji su bili na vlasti zato što situacija nije
bolja. Po meni je godina 2016. ta koja nas je puno vratila
unatrag, a tome su pridonijeli Karamarko i društvokoje je on
doveo, mi vidimo primjerice na Hasanbegoviću da pričaju o
godinama koje su ostale iza nas”, smatra SDP-ov saborski
zastupnik Gordan Maras (SDP).

I dok političari prebacuju krivnju jedni na druge, stastistike
kažu da je državu do 2016. napustilo oko 125 tisuća ljudi,
no stvarna brojka još je dramatičnija. 

“Mi se ne osjećamo odgvornim, mi smo bili na vlasti jedan vrlo
kratak period”, kazao je Nikola Grmoja (Most), saborski
zastupnik.

Mito i korupcije s jedne strane, a s druge blokirani, ovršeni i
nezaposleni.

“U saboru kad se raspravlja  kada krenu strelice desnih
prema lijevima, oni su svi isti, onda je veselo kada se govori o
ustašama i partizanima, a kad se govori o ovakvim stvarima kao
danas onda je žamor i nitko ne sluša”, komentirao
je Goran Aleksić(SNAGA).

No i građane rijetko tko sluša, a još rjeđe pita. Svoj glas za
kvalitetno i moderno obrazovanje odavno su dignuli.

“Mislim da gledamo u budućnost i meni je zapravo drago da smo
jučer, kada se slavilo oslobođenje generala, mi smo baš jučer
promovirali program uvođenja informatike, to je sigurno pogled u
budućnost, ali simboličan”, izjavila je ministrica znanosti i
obrazovanja Blaženka Divjak.

A bolje budućnosti nema dok politika na prvo mjesto ne stavi
građane, umjesto vlastitih interesa.

Iz naše mreže
Povezano
Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@ezadar.hr ili putem forme Pošalji vijest