Rast hrvatskog gospodarstva, koje bi ove godine trebalo rasti po stopi od 3,2 posto, počiva na puno zdravijim temeljima nego što je to bio slučaju u pretkriznom razdoblju, a ako se uspješno provede uredno restukturiranje Agrokora, negativni učinak krize u tom najvećem hrvatskom privatnom poduzeću bit će puno manji nego u slučaju da je odmah po eskalaciji krize završilo u stečaju, ocjenjuju ekonomski stručnjaci Europske komisije.
Europska komisija u četvrtak je objavila jesenske ekonomske
prognoze u kojima je povećala procjenu rasta hrvatskog bruto
domaćeg proizvoda (BDP) s prethodnih 2,9 na 3,2 posto jer se
gospodarstvo pokazalo otporno na krizu u Agrokoru i jer bi se u
drugom polugodištu rast trebao ubrzati.
Komisija procjenjuje da će ove godine hrvatsko gospodarstvo
porasti za 3,2 posto, 2018. za 2,8 posto, a 2019. za 2,7
posto.
Ekonomski stručnjaci Europske komisije, koji su zaduženi za
Hrvatsku, kažu da se događa “široko utemeljen rast”, što znači da
uravnoteženo rastu sve sastavnice BDP-a, “i da stoga počiva na
puno zdravijim osnovama” nego u pretkriznom razdoblju, prije
2008. godine, kada su glavni pokretač rasta bile javne
investicije, uglavnom u cestogradnju, što je financirano
zaduživanjem i što je dovelo do sadašnjih visokih razina javnog
duga.
Hrvatsku je dugotrajna kriza skupo koštala jer će po prognozama
Komisije BDP dosegnuti pretkriznu razinu tek 2019. godine.
Stručnjaci ističu da se ne mora baš sa zavišću gledati na zemlje
koje postižu bolje rezultate, poput primjerice Rumunjske, koja će
ove godine imati najveći rast u EU, 5,7 posto, jer u toj zemlji
istodobno raste i proračunski manjak i javni dug, koji doduše i
dalje ostaje nizak jer je i krenuo s vrlo niske osnove, a
tamošnji rast nije “široko utemeljen”.
Stručnjaci također ističu i pozitivan učinak lex Agrokora,
navodeći kao primjer iskustva drugih zemalja koje su imale slične
situacije s potrebom restruktiriranja velikih sustava jer podaci
pokazuju da je za 20-tak posto veći postotak naplate potraživanja
u slučaju urednog restrukturiranja, nego u slučaju da se ide
odmah u stečaj.
Oni dodaju da je ishod restrukturiranja Agrokora još uvijek
nesiguran, ne može se sa sigurnošću predvidjeti koliki će biti
otpis potraživanja, hoće li doći do nagodbe i hoće li eventualni
ishod nagodbe biti osporen na nekom sudu. “Ipak, rizici su puno
manji ovako, nego da je sve prvi dan završilo u stečaju”, kažu
stručnjaci Komisije, dodajući da su ovako i dobavljači dobili na
vremenu i potreban predah u kojem mogu pokušati naći nove
klijente za svoje proizvode.
Komisija je u jesenskim prognozama navela da je hrvatski rast u
prvoj polovici ove godine ostao “iznenađujuće otporan” i da je
restrukturiranje najvećeg privatnog poslodavca u zemlji Agrokora
imalo manji utjecaj nego što se očekivalo. Međutim, rizici za ove
prognoze uglavnom su povezani s nastavkom restrukturiranja duga i
poslovanja Agrokora, posebice tijekom sljedeće godine “jer bi se
vjerovnici mogli suočiti s financijskim poteškoćama slijedom
očekivanog djelomično otpisa svojih potraživanja”.
Također bi se i razdoblje nesigurnosti moglo produljiti ako neki
kreditori dovedu u pitanje ishod nagodbe, koja bi se prema
posebnom zakonu trebala postići do sredine 2018. godine”, dodaje
Komisija.
