I ove srijede družimo se u Knjigozemskoj, u kojoj će se u sklopu ciklusa "Antifjaka u sridu" održati rasprava o fenomenu masovnog turizma i njegovim implikacijama po gradove hrvatske obale. Pridružite se ugodnoj atmosferi Knjigozemske u 20:30 sati.
Približavanjem konca još jedne turističke sezone već poslovično
smo zatrpani informacijama o rekordnim brojkama koje su – prema
riječima ministra turizma, Garija Cappellija – “rezultat
kvalitetno odrađene pripreme, promišljenih marketinških
aktivnosti, sve većeg broja kvalitetnih turističkih ponuda i
zajedničke suradnje svih dionika u turističkom sustavu”.
Turizam se nedvojbeno nameće kao jedna od osnovnih gospodarskih
grana, čiji je udio u državnom BDP-u 2016. godine iznosio visokih
18%, što Hrvatsku čini europskim rekorderom. No, čak i ako
nakratko po strani ostavimo upozorenja o prevelikoj ovisnosti o
djelatnosti koja je izložena utjecaju vanjskih faktora poput
vremenskih (ne)prilika ili sigurnosnih uvjeta u regiji, nužno je
postaviti pitanje negativnih implikacija masovnog turizma i
njegovih popratnih procesa na kvalitetu života stanovništva
priobalnih gradova.
Premda je slične procese na djelu moguće vidjeti kako u drugim
gradovima hrvatske obale poput Splita i Dubrovnika, tako i
brojnim europskim gradovima poput Venecije i Barcelone, naša
rasprava ponajprije će biti usmjerena na grad Zadar.
Kao i spomenuti gradovi, Zadar se već niz godina suočava s
funkcionalnim i strukturalnim promjenama koje je prvenstveno
moguće percipirati kao rezultat sve izraženijeg okretanja
djelatnostima turističkog sektora. Te promjene najočitije su na
području Poluotoka, odnosno stare gradske jezgre koja predstavlja
turistički najatraktivniji dio grada, no u sve većoj mjeri
zahvaćaju i brojne druge dijelove grada.
Pod pritiskom procesa turistifikacije i komercijalizacije
privatnih i javnih prostora, ali i dislokacije trgovačkih
djelatnosti koje u sklopu trgovačkih centara sele na periferiju
grada, stječe se dojam da područje stare gradske jezgre užurbano
ostaje bez sadržaja nužnih za kvalitetan život lokalnog
stanovništva, što posljedično dovodi do sve izraženijeg
iseljavanja.
S obzirom na spomenuto, ovu srijedu želimo pokušati odgovoriti na
neka od sljedećih pitanja: Što nam nosi ovakav vid turizma i
možemo li govoriti o postojanju dugoročne strategije njegovog
razvoja? Koje su implikacije spomenutih procesa po kvalitetu i
uvjete života lokalnog stanovništva, ali i studentske populacije?
Koja je uloga lokalnog stanovništva u kreiranju i (p)održavanju
postojećeg oblika turizma?
U svjetlu postojećih funkcionalnih i strukturalnih promjena,
možemo li Zadar smatrati “gradom po mjeri čovjeka”? Na ta i mnoga
druga pitanja odgovore ćemo pokušati naći u raspravi kojoj će
prethoditi projekcija dokumentarnog filma “Bye bye Barcelona”,
čiji bi sadržaj – kontekstualnoj specifičnosti usprkos – trebao
ponuditi dobru polaznu točku za što zanimljiviju i
kvalitetniju raspravu.
