Godina 2017. bit će jedna od tri najtoplijih do danas izmjerenih, rečeno je u ponedjeljak u Bonnu gdje je gotovo 200 država počelo razgovore o Svjetskom klimatskom sporazumu iz kojega se Sjedinjene Države kane povući.
U Bonnu je u ponedjeljak ujutro otvorena 23. svjetska klimatska
konferencija (COP23) na kojoj će do 17. studenog više od
25.000 sudionika pokušati naći mehanizme za ostvarenje
ciljeva iz Pariškog klimatskog sporazuma iz 2015.
Zbog globalnog zagrijavanja koje svojim djelovanjem uzrokuje
čovjek ispuštajući u atmosferu visoke razine plinova
s učinkom staklenika, temperature u 2017., bit će malo niže
od rekordnih u 2016. i otprilike na razini onih
iz 2015., rekla je u ponedjeljak Svjetska meteorološka
organizacija (WMO).
“Svjedočili smo neočekivanim vremenskim
prilikama”, rekao je Petteri Talaas, glavni tajnik WMO-a
koji djeluje u sklopu UN-a. Podsjetio je na krajnosti
koje su se zbile u 2017., uragani na Atlantiku i
Karibima, monsunske poplave u Aziji i suša u Istočnoj
Africi.
Temperature su nešto niže u odnosu na lanjske zbog toga što je
oslabio El Nino, prirodna pojava koja je u 2016. oslobodila
izvanredno vrući val na Pacifiku. Ekstremne
temperature i ekstremni vremenski uvjeti alarm su koji poziva na
akciju, istaknula je država Fidži. Ta pacifička država, pod čijim
se predsjedanjem održava COP23, iako ne i na njezinu teritoriju
zbog logističkih razloga, jedna je od najugroženijih zbog
zatopljenja i s njime povezanog rasta razine mora.
“Ovo je naš trenutak istine”, rekao je
premijer Fidžija Frank Bainimarama, predsjedajući razgovorima u
Bonnu i dodao “Zbijmo redove sa svim drugim nacijama
i krenimo naprijed.”
“Milijuni ljudi u svijetu patili su i nastavljaju patiti
zbog ekstremnih vremenskih događaja”, rekla je Patricia
Espinosa, predsjednica UN-ova odbora o klimi te istaknula
“poruka ne može biti jasnija. Moramo djelovati sada,
odmah.”
Američki predsjednik Donald Trump, koji ne vjeruje u znanstvene
tvrdnje da je čovjek odgovoran za visoke koncentracije
stakleničkih plinova u atmosferi, najavio je u lipnju da će se
Sjedinjene Države povući iz Pariškog sporazuma o klimi
i promicati korištenje fosilnih goriva, a ne obnovljivih
izvora energije.
Nitko nije spomenuo Trumpovo ime na svečanosti otvorenja
uz tradicionalnu svečanost Fidžija, a uključila je i dječju
povorku s velikim lutkama kita, meduze i polarnog medvjeda koji
pozivaju na akciju.
Pariškim sporazumom 195 zemalja obvezalo se 2015. ograničiti
globalno zagrijavanje na manje od dva stupnja Celzijeva u
usporedbi s predindustrijskim razvojem. Sporazum su potpisali
šefovi država ili vlada, a do sada ga je ratificiralo više od 130
zemalja, među kojima je i Hrvatska.
Mnogi znanstvenici upozoravaju da zacrtani cilj neće biti
ispunjen jer vlade nisu poduzele dovoljno da ga postignu. UN je
upozorio da se svijet kreće prema scenariju u kojem će do
2100. godine temperatura narasti za tri stupnja
Celzijevih.
