Tri kune po kutiji cigareta, na čiju naplatu kroz porez na rizično ponašanje u korist zdravstva poziva predsjednik Udruge poslodavaca u zdravstvu Dražen Jurković, jedina je mjera koja može računati s kakvom-takvom podrškom javnosti.
Ostale mjere punjenja zdravstvenog budžeta koje poslodavci
predlažu, delimitiranje najviše participacije, skuplje dopunsko
osiguranje i uvođenje dodatnog osiguranja, nemaju ni uvjetno
prolaznu ocjenu, piše Novi list.
Stavovi UPUZ-a o punjenju zdravstvenog proračuna već su poznati,
a podudaraju se s planovima ministra zdravstva Milana Kujundžića.
Uz porez na rizično ponašanje, koji bi Jurković primijenio samo
na cigarete, delimitiranjem najvišeg iznosa participacije od
2.000 kuna poboljšala bi se naplata usluga u bolnicama,
posljedično bi rasla cijena dopunskog osiguranja, a dodatni
prihod dobio bi se i kroz dodatno osiguranje, nakon što se utvrdi
osnovni standard zdravstvenih usluga.
Po računici UPUZ-a, kroz nadstandard bi se prihodovalo 200
milijuna kuna, 350 milijuna kuna donijela bi promjena sustava
participacije i dopunskog siguranja, a 400 milijuna kuna
zdravstvu bi donio porez na cigarete, ukupno milijardu kuna
dodatnih prihoda.
Udruge pacijenata, doktori i opozicija podržavaju samo prvu
mjeru, no pitanje je može li dodatni porez na cigarete, s obzirom
na rezolutan stav premijera o novim porezima i na jak duhanski
lobi, proći u redovima vladajućih. Za zdravstveni fond koji bi se
punio iz cijene cigareta zalažu se već neko vrijeme u Koaliciji
udruga u zdravstvu, s tim da bi oni početne tri kune kroz tri
godine podigli na pet kuna, a prihod nikako ne bi išao u sanaciju
duga, nego u zdravstvenu zaštitu.
Računaju da bi se tako u prvoj godini prikupilo 1,1 milijardu, u
drugoj 1,5 a u trećoj 1,8 milijardi kuna. »Ne želimo da se taj
novac slijeva u HZZO i da se ne zna kamo ide. On se mora trošiti
isključivo za zdravstvenu zaštitu«, ističe Ivica Belina,
predsjednik KUZ-a.
