'Prekid državnoga teritorija je problem koji treba premostiti Pelješačkim mostom, koji je neophodan. Pelješački most neće samo povezati državni teritorij, nego i teritorij EU-a, a bit će i značajan razvojni projekt', kazala je Kolinda Grabar Kitarović u srijedu u Dubrovniku.
Predsjednica je u govoru Pelješki most nazvala Pelješački most.
Dr. sc. Domagoj Vidović iz Instituta za hrvatski jezik i
jezikoslovlje za tportal je otkrio je li predsjednica u pravu ili
ne
‘Upotrijebivši ktetik pelješački predsjednica se vjerojatno
povela za kteticima (posvojni pridjev od imena, op.a.), kao što
su gračački (< Gračac), gradačački (< Gradačac) i pakrački
(< Pakrac), te je analogijom tvorila navedeni lik. Treba imati
na umu to da ktetik pelješki nije jedini mjesni lik, nego da se
rabe i ikavski likovi peliški i pelički (toponim Pelisac,
standardnojezično Pelješac, nekoć je obuhvaćao znatno uže
područje na zapadu najvećega dalmatinskog poluotoka te se
poluotok nekoć nazivao Stonskim ratom ili Ratom). Dakako da je
riječ o propustu koji nije jedini te vrste u hrvatskome javnom
prostoru’, kazao je Vidović za tportal.
A jedan od propusta koji spominje naziv je za stanovnike zapadnog
dijela Dubrovačko-neretvanske županije, u koju je Grabar
Kitarović u srijedu preselila svoj ured – umjesto Neretvanima
naziva ih se Neretljanima.
‘Predsjedničin propust upućuje na važnost poznavanja etnika i
ktetika, čija se uporaba sve češće izbjegava, pa se umjesto
splitski ili zagrebački gradonačelnik sve češće upotrebljava
sveza gradonačelnik grada Splita/Zagreba iako je već iz imenice
gradonačelnik jasno čime upravlja navedeni dužnosnik’, zaključuje
Vidović.
Zanimljivo je i to da u novinskim tekstovima o Pelješkom mostu
srpski mediji upotrebljavaju pridjev ‘pelješački’, no ovo nije
prvi put da se zbog izraza Kolinde Grabar Kitarović u pomoć zovu
jezikoslovci.
U njezinim govorima mogli smo naići na izraze koji se rijetko
upotrebljavaju, poput ‘bespridržajno’, ‘uspravnica’ ili pak
‘stodnevnica’, piše
Tportal.
