Gotovo svako radno mjesto može se prilagoditi osobi s invaliditetom, njihovo je zapošljavanje prilika, a ne namet, neke su od poruka sa stručnog skupa o zapošljavanju osoba s invaliditetom, održanog u Rijeci, koji su organizirali Ured pravobraniteljice za osobe s invaliditetom i Hrvatska gospodarska komora.
Zamjenica pravobraniteljice za osobe s invaliditetom Mira
Pekeč-Knežević rekla je da je zakonom, kako bi se potaknulo
zapošljavanje osoba s invaliditetom, za poslodavce s više od 20
zaposlenika određena obveza da moraju zaposliti osobe s
invaliditetom po stopi od tri posto.
Istaknula je da su tu odredbu neki poslodavci shvatili kao
priliku za dobivanje radne snage uz poticaje, a zbog određenog
nerazumijevanja, dio ju je shvatio kao nametnutu obvezu pa su,
kako je rekla, “htjeli demistificirati invaliditet u Hrvatskoj i
dokazati da osobe s invaliditetom, osim oštećenja i invaliditeta,
imaju vrijedan radni potencijal koji trebamo prepoznati, a
poslodavci iskoristiti”. Dodala je da je tijekom primjene Zakona
o profesionalnoj rehabilitaciji, koji je donesen 2015., uočena
potreba da se on promijeni pa su u postupku njegove izmjene.
Mira Pekeč Knežević rekla je da Hrvatska već ima problem
nedostatka radne snage te da je za osobe koje imaju radnu
sposobnost i one koje su dugo izvan radnih procesa moguće pronaći
način kako ih vratiti na tržište rada i za njih osmišljavati
programe.
“Rad je temeljno ljudsko pravo, osoba koja radi osjeća se korisno
i zadovoljnije, pridonosi zajednici i nije korisnik socijalnih
naknada”, istaknula je i dodala da iskustva zaposlenih osoba s
invaliditetom i neka istraživanja govore da su one manje na
bolovanju te da su lojalni, odgovorni i poželjni zaposlenici.
Ocijenila je da se percepcija osoba s invaliditetom kod
poslodavaca mijenja, ali to još nije dovoljno. Dodala je da su se
pri donošenju zakona susreli s raznim reakcijama poslodavaca te
kako su ih htjeli upoznati da s vrlo malim preinakama, koje ih
gotovo ništa ne stoje, mogu dobiti izvanredno vrijednu radnu
snagu.
Objasnila je da poslodavac koji zapošljava osobu s invaliditetom
ima pravo na financiranje troškova prilagodbe radnog mjesta i
uvjeta rada do najviše 120.000 kuna za najzahtjevnije prilagodbe.
Dodala je da je za mnoge poslove potrebna minimalna prilagodba,
bez ikakvih troškova. Uz to, poslodavac može ostvariti od 10 do
70 posto subvencije za plaću zaposlene osobe s invaliditetom. S
druge strane, istaknula je, poslodavac koji ne ispunjava
propisanu kvotu plaća kaznenu naknadu, to jest 30 posto minimalne
plaće za svaku osobu koju ne zaposli, a ima obvezu zaposliti je,
što je oko 980 kuna na mjesec za jednu osobu.
Podsjetila je da je bilo tvrtaka koje su plaćale kaznenu naknadu
i do milijun kuna na mjesec, nakon čega su zaposlile više osoba s
invaliditetom.
Po riječima Mire Pekeč-Knežević, u Hrvatskoj u radno aktivnoj
dobi ima oko 250.000 osoba s invaliditetom, od kojih je manji dio
zaposlen.
“Šteta je odreći se nekog potencijala jer ne znate kako ga
iskoristiti, a gotovo svako radno mjesto može se prilagoditi
osobi s invaliditetom. Za njih nije potrebno otvarati posebna i
nova radna mjesta”, dodala je.
Po podatcima sa skupa, potkraj rujna ove godine u evidenciji
Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje nezaposlene su bile 168.934
osobe, među kojima su 6294 s invaliditetom (3,7 posto). Najviše
evidentiranih nezaposlenih osoba s invaliditetom je u dobi od 30
do 49 godina (43,4 posto), zatim od 15 do 29 godina (33,1 posto)
te od 50 i više godina (48 posto). Najviše je osoba sa završenom
srednjom trogodišnjom školom te KV i VKV radnika (61,8 posto).
U prvih devet mjeseci ove godine zaposleno je 2648 osoba s
invaliditetom, ili 1,7 posto od ukupnog broja zaposlenih, od
kojih je 2545 zaposleno na temelju radnog odnosa.
