Globalni tjedan medijske i informacijske pismenosti u srijedu je u Hrvatskom novinarskom društvu (HND) obilježen tribinom s koje je upozoreno da će bez sustavnog opismenjavanja hrvatsko društvo ostati na niskoj razini medijske pismenosti
Skup “Pismenost 2.0. – Kako do unaprjeđenja medijskog obrazovanja
u Hrvatskoj’ organizirao je HND u suradnji s GONG-om, a
obuhvatio je javnu tribinu, sajam inicijativa za poboljšanje
medijske pismenosti i tri radionice. Događajem se želi
doprinijeti uspješnoj i sadržajnoj implementaciji nastave kroz
koju će učenici steći, uz tehnička znanja, i svijest o ulozi i
važnosti kvalitetnih medija u demokratskom društvu.
“Razina medijske pismenosti je na niskoj razini i nema
sustavnog medijskog opismenjavanja u Hrvatskoj”, upozorio je
predsjednik HND-a Saša Leković.
Lidija Kralj iz Ministarstva znanosti i obrazovanja rekla je
da se u sklopu kurikularne reforme osmišljava program
za razvijanje komunikacijskih i informacijskih vještina,
kritičkog vrednovanja i medijske pismenosti.
Dodala je da su sve stručne radne skupine reaktivirane u rujnu te
ponovno rade na dokumentima za reformu. “Kurikularnom
reformom se priprema sustavno informatičko obrazovanje, od prvog
razreda osnovne do četvrtog razreda srednje škole”, navela je.
“Predviđeno je da će novi program početi od rujna iduće godine, a
za projekt je potrebno i tehnološki opremiti učionice za što već
postoji financijski okvir”, istaknula je Kralj.
Lana Ciboci iz Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu
naglašava da će samo opismenjavanjem građani naučiti
ostvarivati komunikacijska prava, sami proizvoditi sadržaje te se
zaštititi od negativnih sadržaja.
Smatra da će medijski obrazovani građani biti potaknuti i
više se angažirati kao sudionici političkog i društvenog života,
posebno kada se radi o pitanjima koja se tiču njih samih.
“Istraživanje o medijskoj pismenosti koje je provedeno prije
dvije godine pokazuje da učenicima hrvatskih škola ponajviše
nedostaju znanja na polju kritičkog
vrednovanja”, naglašava Ciboci. Međutim, tu su i
drugi problemi, kao što je tehnička neopremljenost
škola, posebno u ruralnim dijelovima.
“Tehnička neopremljenost nastavnicima otežava rad, no dio
nastavnika kaže kako je nezadovoljno udžbenicima za medijsko
obrazovanje, drugi dio pak tvrdi kako je i njima samima često
potrebno dodatno obrazovanje”, rekla je Ciboci.
Urednik portala Srednja.hr Marko Matijević upozorio je na često
zanemarivanje kvalitetnih tekstova zbog brzog i velikog
protoka informacija. Pozvao je na društvenu odgovornost
oglašivača jer dostupnost kvalitetnih sadržaja omogućuje
razvijanje učeničkih kompetencija.
