Inicijativa Pokret otoka - platforma za održivi i odgovoran razvoj hrvatskih otoka, oglasila se na temu donošenja novog Zakona o otocima.
Donosimo njihov dopis:
Od travnja 2017. godine sudjelujemo u radnoj skupini za izradu
Zakona o otocima te zajedno sa ostalim stručnjacima ukazujemo na
kompleksnost definiranja budućeg razvoja otoka te potrebe da se
ovoj tematici pristupi sustavnije i s većim razumijevanjem
konkretnih potreba otoka i otočana. Uz ostale otočne članova
radne skupine smatramo se relevantnim glasom otočana koji poznaju
stvarnu situaciju na terenu te različite položaje i stupnje
razvijenosti, kao i potrebe otoka.
Naime, unatoč sličnim otočnim karakteristika naši su otoci
itekako različiti što po načinu upravljanja, što bogatstvom
vlastitih resursa te brojem stalnih stanovnika.
Nakon svega nekoliko sastanka Radne skupine moramo istaknuti da
smo uspostavili zaista kvalitetnu komunikaciju s članovima
Ministarstva nadležnih za otoke no ipak čini se da se odluka o
što bržem donošenju Zakona donosi negdje drugdje. Sukladno najavi
ministrice Žalac da će se Zakon o otocima staviti na javno
savjetovanje već ovaj tjedan mišljenja smo da prijedlog Zakona o
Otocima u ovakvom obliku nije spreman. U cjelini
prijedlog Zakona ne osigurava jednake uvjete života i razvoja
otočnog stanovništva s onima koje imaju ostali građani RH, niti
aktivni dvosmjerni vertikalni pristup svih razina
vlasti.
U ovakvom obliku osigurava se samo pristup “od vrha prema dolje”,
a isključuje svako odlučivanje otočnih JLS-ova i drugih subjekata
otočnog razvoja (prije svega sektora civilnog društva i
zainteresirane javnosti) u odlučivanju i usmjeravanju otočne
politike na svim razinama. Pojedine odredbe nisu do kraja
definirane, nacrt ostavlja dojam nedovršenosti i mišljenja smo
kako u ovakvom obliku nikako nije spreman za e-savjetovanje već
mu je potrebna dodatna, stručna i konstruktivnija dorada. Između
zamišljenog roka za donošenje ovog Zakona te donošenja
kvalitetnog zakona koji će dugoročno biti primjenjiv i provediv
predlažemo da se ne brza s donošenjem ovog Zakona te pruži
dodatan prostor za njegovu razradu. Nadalje u odnosu na postojeći
Zakon o Otocima, ovaj nacrt ostavlja dojam nedorečenosti i
potpune pojednostavljenosti odredbi koje su većinom jako općenito
formulirane. Novi Zakon o Otocima je, u odnosu na postojeći,
trebao ispraviti njegov najveći nedostatak – nije se provodio u
dijelu odredbi niti je osigurao mehanizme provedbe. Ovaj
prijedlog Zakona ide čak i korak dalje: smanjuje obvezujuće
odredbe države te izostavlja ugrađivanje kontrolnih mehanizama.
Prije svega se ova primjedba odnosi na donošenje
programsko-planske dokumentacije gdje su predviđena samo dva
dokumenta sa nacionalne razine, bez vremenskog roka za izradu i
donošenje, bez planova/programa niže razine (koji nužno i ne
moraju biti definirani), ali bez ikakve obveze nižih razina na
provođenje ili izvještavanje.
Posebno moramo istaknuti i da nije nikako riješen problem otoka s
posebnim područnim ustrojstvom koji djeluju kao mjesni odbori pod
upravljanjem obližnjeg kopnenog grada, odnosno oni po ovom
prijedlogu ostaju nezaštićeni. U dobroj vjeri polazimo od toga
kako će svaka JLS koja u svom sastavu ima otoke kao mjesne odbore
i brinuti o svom teritoriju i građanima koji žive u tim mjesnim
odborima međutim, stvarnost je poprilično drugačija i u njoj se,
najčešće zbog manjka sredstava u proračunima, najčešće štedi na
onima kojih je malo, koji nisu dovoljno glasni i ne predstavljaju
značajno biračko tijelo.
Zaključujemo da se o otocima na žalost ne vodi potrebna briga i
pažnja niti ih se shvaća kao područje s posebnim razvojnim
posebnostima te da ovim Zakonom apsolutno ništa po tom pitanju
nismo napravili da bismo poboljšali situaciju već obrnuto
centraliziramo donošenje strategija razvoja i operativnih planova
ne uzimajući pri tom gotovo nikakvu stručnost i mišljenje ljudi
koji zaista žive na otocima.
Ukoliko se Ministarstvo ogluši na naš zahtjev o produljenju roka
izrade Zakona o otocima te dodatnoj doradi istoga pozivamo sve
građane i građanke, otočane i otočanke, sve koji ljetuju na
otocima ili ih konzumiraju na bilo koji drugi način da zajedno s
nama sudjeluju u dodatnim izmjenama Zakona putem e-savjetovanja
kao i aktivnostima koje namjeravamo poduzeti da se glas, potrebe
i zahtjevi otočana čuju i uvaže.
