Povjerenik Europske komisije za unutarnje poslove i migracije Dimitris Avramopoulos upozorio je u petak na važnost očuvanja slobode kretanja unutar schengenskog prostora, ističući da bi smrt Schengena značila smrt Europe.
“Schengen je živ i mora ostati živ jer umre li Schengen umrijet
će i Europa”, rekao je Avramopoulos u Luxembourgu gdje sudjeluje
na sastanku ministara unutarnjih poslova zemalja članica.
Istaknuo je da razumije zabrinutost zemalja članica za sigurnost,
ali da zbog toga ne mora biti suspendiran prostor slobodnog
kretanja.
Upravo zbog sigurnosnih razloga, Europska komisija je 27. rujna
predložila promjene Zakonika o schengenskim granicama
koje bi omogućile uvođenje kontrola unutar toga prostora na
razdoblje do tri godine u slučaju iznimnih okolnosti, poput
terorističkih prijetnji.
Komisija je tada predložila da se umjesto na šest mjeseci
produlji na godinu dana najdulje razdoblje u kojem je moguće
privremeno uvođenje kontrola na unutarnjim granicama schengenskog
prostora u slučaju ozbiljnih prijetnji po sigurnost neke zemlje.
Ako ta opasnost potraje onda bi se dodatno mogle produljiti
kontrole do najviše dvije godine, ali u tom slučaju bi trebala
suglasnost Vijeća, to jest ostalih zemalja članica.
Neke zemlje poput Njemačke i Francuske protive se prijedlogu da
za produljenje treba osigurati potporu ostalih članica i žele da
se produlji razdoblje na koje je moguće uvesti kontrole.
Prema sadašnjim pravilima, uvođenje kontrola na unutarnjim
schengenskim granicama u slučaju ozbiljne opasnosti javnom redu i
sigurnosti u nekoj zemlji članici ne može biti dulje od šest
mjeseci, a iznimno u slučajevima kaosa na vanjskim granicama, što
se događalo za vrijeme najvećeg priljeva migranata, kontrole se
mogu uvesti na razdoblje do dvije godine.
Trenutačno šest zemalja schengenskog prostora – Austrija,
Danska, Francuska, Norveška, Njemačka i Švedska – koristi
zakonsku mogućnost kontrola na unutarnjim granicama, a taj rok
istječe sredinom studenoga.
Francuska je jedina među njima koja je uvođenje kontrola
obrazložila terorističkom prijetnjom. Ostalih pet zemalja kao
razloge za uvođenje kontrola navelo je kaos na vanjskim granicama
u Grčkoj i balkanskoj izbjegličkoj ruti 2015. godine.
Komisija ocjenuje da argument masovnog priljeva izbjeglica više
ne stoji i ne može služiti kao opravdanje za unutarnje kontrole s
obzirom na to da je drastično smanjen broj dolazaka u Grčku te je
upozorila da neće dopustiti produljenje unutarnjih kontrola na
temelju toga argumenta.
Žele li te zemlje nastaviti s kontroloma, to će morati
obrazložiti “ozbiljnim prijetnjama” po sigurnost. Pet od
tih šest zemalja već je najavilo da će nastaviti s kontrolama,
navodoći kao obrazloženje sigurnosne razloge.
