Svjetski dan mentalnog zdravlja, koji se obilježava 10. listopada, ove je godine posvećen mentalnom zdravlju na radnom mjestu.
Taj dan utemeljila je Svjetska federacija za mentalno zdravlje
1992. godine radi poticanja rasprava o preventivnim
akcijama i programima, kao i otvaranje pitanja koliko se bavimo
prevencijom, pravodobnim liječenjem mentalnih poremećaja i
problemima ovisnosti, priopćeno je iz Službe za mentalno
zdravlje i prevenciju ovisnosti Nastavnog zavoda za javno
zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”.
Rad u nepovoljnim uvjetima, stres, mobbing i slično, bitno
pridonose emocionalnom stresu, a ako je on dugotrajan može doći
do pojave mentalnih poremećaja. Negativno radno okruženje može
dovesti do tjelesnih i duševnih problema, štetne uporabe
psihoaktivnih tvari i/ili alkohola, odsutnosti i gubitka
produktivnosti.
Globalno, više od 300 milijuna ljudi pati od depresije, vodećeg
uzroka invalidnosti dok više od 260 milijuna ljudi živi s
anksioznim poremećajima, a oni su uobičajeni mentalni poremećaji
koji negativno utječu na sposobnost rada i produktivnost.
Mnogi od tih ljudi, na žalost, žive s oboje. Istovremena
prisutnost više stresova na poslu te dugotrajna izloženost
dovest će do sindroma izgaranja na poslu (“burnout”), koji
može biti udružen s pojavom simptoma anksioznosti i depresije kod
radnika i drugih kao što su razdražljivost, poremećaji
spavanja, razna rizična ponašanja, učestale infekcije vezane uz
pad imuniteta i slično, kaže se.
Mentalno zdravlje nije samo odsutnost mentalnog poremećaja, već
je ono stanje blagostanja u kojem svaka osoba ostvaruje svoj
potencijal, nosi se sa svakodnevnim stresom života, kako bi
produktivno mogla raditi i mogla doprinositi svojoj zajednici,
ističe se u priopćenju koje su potpisale Marija Kušan Jukić
i Lea Maričić iz Službe za mentalno zdravlje i prevenciju
ovisnosti.
U Hrvatskoj se mentalno zdravlje još ne shvaća kao fizičko, ali
nema zdravlja bez mentalnog zdravlja, poručuju.
