Konferencija "Croatia Waste Expo 2017." posvećena biznisu gospodarenja otpadom i otpadnim vodama, u organizaciji "Poslovnog dnevnika", otvorena je u petak u Zagrebu, gdje je državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Mile Horvat istaknuo da je Hrvatskoj na raspolaganju 475 milijuna eura iz Kohezijskog fonda Europske unije radi ostvarenja ciljeva u sektoru otpada.
Horvat je poručio kako je gospodarenje otpadom iznimno važno
gospodarsko pitanje posebice u okviru kružnog gospodarstva na
kojem je posljednjih godina naglasak i koji je jedan od
najzahtjevnijih ciljeva EU u narednom razdoblju. Istaknuo je
kako se gospodarenje otpadom u Hrvatskoj temelji na načelu reda
prvenstva koji podrazumijeva prije svega sprječavanje nastanka
otpada, ponovnu uporabu otpada, recikliranje, oporabu i tek na
kraju zbrinjavanje otpada, kao što je na primjer,
odlaganje.
Dodao je kako je u siječnju usvojen Plan gospodarenja otpadom za
razdoblje od 2017. do 2022.. koji donosi ciljeve za
povećanje odvojenog sakupljanja, smanjenje odlaganja te
mjere za sprječavanje nastanka otpada. Naglasio je kako su
ciljevi postavljeni u Planu sukladni ciljevima EU koje moraju
postići sve države članice do 2020. godine.
“Kako bi se omogućilo ostvarenje ciljeva u sektoru otpada
Hrvatskoj su na raspolaganju sredstva EU iz Kohezijskog
fonda u ukupnom iznosu od 475 milijuna eura”, istaknuo je
Horvat. Rekao je da je upravo Plan gospodarenja otpadom dokument
koji usmjerava i određuje za koje će se projekte ta
sredstva moći koristiti.
Ministarstvo, dodao je, priprema javne pozive za
sufinanciranje iz Europske unije za projekte iz područja
gospodarenja otpadom i to prije svega za one koji omogućuju
odvojeno sakupljanje otpada i njegovo recikliranje, saniranje
odlagališta, izradu centra za gospodarenje otpadom te projekte
obrazovno-informativnih aktivnosti koje
su izuzetno važne za ostvarenje postavljenih
ciljeva.
Glavni urednik “Poslovnog dnevnika” Vladimir Nišević
je istaknuo zadovoljstvo što su prije pet godina počeli s
organiziranjem konferencije, čime su ukazali na segment
gospodarstva koji tada nije bio toliko u fokusu, a sada se
pokazuje da interesa i potrebe ima i da se radi o prilici koju
hrvatsko gospodarstvo ima ispred sebe i koju mora znati
iskoristiti.
“Govorimo o nekoliko milijardi kuna koje su na raspolaganju
Hrvatskoj ako budemo pametni i ako budemo znali da ih uzmemo i
iskoristimo. Znanja, volje, tehnologiju imamo. Znači
možemo, a ono što je bitno je da se konsolidiramo, da se
dogovorimo i da pametno iskoristimo prilike koje su pred
nama”, poručio je Nišević.
Sanja Radović Josić iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike
ponovila je da je za sektor gospodarenja otpadom Hrvatskoj
na raspolaganju 475 milijuna eura EU sredstava. Rekla je da je u
tijeku priprema za provedbu postupaka izravne dodjele za
strateške i velike projekte: sanaciju “crne točke” Sovjak
(prosinac 2017.), Županijski centar za gospodarenje otpadom
Lećevica u Splitsko-dalmatinskoj županiji (prosinac 2017.),
Regionalni centar za gospodarenje otpadom Piškornica za četiri
županije sjeverozapadne Hrvatske (2018.), Županijski centar za
gospodarenje otpadom Babina gora u Karlovačkoj županiji (2018.) i
Županijski centar za gospodarenje otpadom Lučino Razdolje u
Dubrovačko-neretvanskoj županiji (2018.). Najavila je kako su u
pripremi, između ostalog, smjernice za uspostavu sustava
gospodarenja otpadom te plan zatvaranja odlagališta otpada.
Zastupnik u Europskom parlamentu Davor Škrlec istaknuo je da
kružno gospodarstvo ne samo da doprinosi učinkovitijem
gospodarstvu što se tiče korištenja resursa, energije, nego
i stvara nove poslovne modele za poduzetnike i nova radna mjesta,
a ujedno doprinosi i svim ciljevima za koje se EU obvezala –
a to je smanjenje emisija štetnih plinova u okoliš, smanjenje
korištenja fosilnih goriva i smanjenje korištenja prirodnih
resursa.
Škrlec je u izjavi za Hinu rekao da je Hrvatska prva u EU po
odlaganju nerazvrstanog komunalnog otpada na odlagališta jer tog
otpada odlaže čak 85 posto. “Ali, ono što je stav Europskog
parlamenta i mislim da ćemo to u pregovaranjima s Komisijom i
Vijećem uspjeti izboriti, da 2030. godine svega pet posto
nerazvrstanog komunalnog otpada završi na odlagalištima, odnosno
onog komunalnog otpada koji preostane nakon što se sve iz njega
izvuče što se moglo iskoristiti”, istaknuo je Škrlec.
Najavio je da će Hrvatska dobiti “poklon bon” od pet godina
produžetka da može 2035. doći do tog cilja od pet posto ali
će dvije godine prije 2030., morati u svojim planovima
gospodarenja otpadom obrazložiti zašto nije uspjela
ostvariti ciljeve zacrtane direktivom EU i kako će ostvariti
taj cilj s produžetkom od pet godina.
