Pedeset godina nakon što je ubijen u šumama Bolivije, Kuba i Bolivija odat će u nedjelju i ponedjeljak počast Ernestu "Che" Guevari, mitskom liku revolucionarne borbe tijekom Hladnog rata, piše France Presse.
Na Kubi, gdje svi školarci počinju radni dan prisegom pionira
zaklinjući se da će biti kao Che, središnja komemoracija
održat će se u mauzoleju u Santa Clari u kojem se od 1997. čuvaju
posmrtni ostaci “gerilskog junaka”.
Kubanski predsjednik Raul Castro, nasljednik brata Fidela koji je
umro u studenome 2016., trebao bi nazočiti svečanosti u gradu
gdje je Guevara, zvan “Argentinac”, godine 1958. pobijedio u
ključnoj bitki protiv postrojbi diktatora Fulgencija Batiste
(1952.-1958.).
Svečanost će se na Kubi tradicionalno održati 8. listopada, na
dan kada je Chea uhvatila bolivijska vojska.
Njegovo četvero djece, rođene na Kubi gdje i žive,
sudjelovat će na svečanosti na jugu Bolivije, gdje je
Che pogubljen idući dan, 9. listopada 1967. godine.
Na službenoj svečanosti prvi put će sudjelovati i bolivijska
vojska koja mu je do sada počast uvijek odavala u vojarnama.
Službeni La Paz ističe da je sada “kontekst drugačiji” od
onog kada ga je bolivijska vojska uhvatila i
pogubila uz blagoslov predsjednika Renea Barrientosa
(1964.-1969.), uvjerenog antikomunista. Sadašnji socijalistički
predsjednik Evo Morales, deklarirani obožavatelj Che
Guevare, ističe da želi ujediniti ljude oko tog događaja.
Mitski lik
Bolivijska vojska, u pratnji dvojice kubansko-američkih agenata
CIA-e, uhvatila je 8. listopada 1967. Chea na čelu gladne i
bolesne šačice gerilaca koji su preživjeli borbe u Boliviji, kamo
su krenuli poticati revoluciju.
Ranjenog u borbama, Guevaru su odveli u napuštenu školu u mjestu
La Higuera gdje je proveo svoju posljednju noć. Sutradan
poslijepodne, revolucionara je pogubio bolivijski narednik Mario
Teran po Barrientesovoj zapovjedi.
Guevara je tako s 39 godina postao legenda, dok je vojska
njegovo mrtvo tijelo izložila kao trofej u susjednom gradu
Vallegrandeu.
Na Kubi je Che pretvoren u pravog “sveca revolucije”, ističe
Michael Shifter, predsjednik instituta Interamerički dijalog iz
Washingtona. “On predstavlja romantične godine revolucije,
nabijene dobrom dozom utopije, pa stoga ne čudi da je postao
popularan, čak mitski lik.”
U cijelom svijetu, njegova kultna slika, fotografija Kubanca
Alberta Korde iz 1960., i dalje se jako dobro prodaje,
reproducirana na milijunima majica, postera i kapa koje vole
mladi na pet kontinenata.
Europska krajnja ljevica, proizašla iz događaja 1968., i dio
inteligencije velikim su dijelom pridonijeli popularizaciji tog
beskompromisnog čovjeka poznatog po čeličnoj volji, unatoč
fizičkim ograničenjima uzrokovanim astmom.
Gerilac u krvi
“Da nije stradao 1967. u Boliviji, Latinska Amerika bila bi danas
slobodna, suverena, neovisna i socijalistička (…) Jer da je
ostao na životu, pobijedio bi”, uvjeren je njegov brat Juan
Martin Guevara, 74-godišnjak koji živi u Argentini. “Njegov moto
bilo je sve ili ništa!”
Nakon studija medicine i čestih putovanja na kojima je
stekao svoja uvjerenja, Guevara, rođen u Rosariju u
Argentini, upoznao je u Meksiku Raula i Fidela Castra i
pridružio se gerilskoj borbi kubanskih revolucionara, tzv.
“bradatih”, koja ih je dovela na vlast u Havani 1959. godine.
Od svojih kubanskih drugova zadržat će nadimak “Che”, tipičan
argentinski uzvik kojim se privlači pozornost sugovornika,
pozdravlja ga se ili izražava iznenađenje.
Pristaša političkog nasilja, šest mjeseci je nadzirao krvavu
represiju nad “kontrarevolucionarima”, što nikada nije nijekao.
Jedno je vrijeme vodio kubansku središnju banku i ministarstvo
industrije.
Idejni začetnik približavanja kubanske revolucije SSSR-u, poslije
se ogradio od sovjetskog zagovaranja “mirnog suživota” sa
zapadnim blokom i zauzimao se za strategiju osvajanja vlasti
oružjem, ideologiju bližu maoizmu. Sredinom 1960-ih, to će ga
polako udaljiti od Kube i Castra, u to vrijeme oslonjenih na
Moskvu.
Slijedili su mjeseci “nestanka” kada je bio u Kongu kako bi,
doduše bez uspjeha, pokušao ondje organizirati oružanu
revoluciju, nakon čega je u Boliviji pokrenuo svoj posljednji
gerilski ustanak.
