U Hrvatskoj još uvijek postoji izrazita rodna neravnopravnost u obavljanju kućanskih poslova i brzi za djecu, što ostavlja negativne posljedice na privatan i profesionalan život žena, pokazalo je istraživanje provedeno u okviru EU projekta "Prema stvarnoj ravnopravnosti muškaraca i žena: usklađivanje profesionalnog i obiteljskog života"
Rezultati istraživanja “Utjecaj rodne podjele obiteljskih obaveza
i kućanskih poslova na profesionalni život zaposlenih žena”
predstavljeni su u ponedjeljak na konferenciji na kojoj se
govorilo o osvješćivanju i uklanjanju rodnih stereotipa.
Istraživanje je provedeno u veljači i ožujku 2017. među 600
zaposlenih žena u Hrvatskoj koje žive s partnerima barem godinu
dana.
Pranje, glačanje i kuhanje samo za žene
Rezultati su pokazali da rutinske kućanske poslove, poput pranja,
glačanja, kuhanja i pospremanja, gotovo u potpunosti u Hrvatskoj
obavljaju žene, rekla je Ksenija Klasnić s Filozofskog fakulteta
u Zagrebu.
“U Hrvatskoj je 90 posto veza takvih da u njima
glača isključivo ili pretežno žena, a žene većinom i čiste,
peru rublje, podove i ostalo”, kazala je.
Kada je riječ o brizi za djecu i starije članove obitelji, to su
također većinom ženski poslovi. Primjerice, kupovinu odjeće i
obuće djeci te uzimanje bolovanja zbog bolesti djece u najvećoj
mjeri u Hrvatskoj obavljaju majke, dodala je.
S druge strane, tipično muški kućanski poslovi u Hrvatskoj su
povremeni rutinski poslovi poput održavanja stana,
automobila i uređenje vrta, dok je briga o kućnim ljubimcima, kao
i kupovanje namirnica, ravnopravno raspoređeno između
muškaraca i žena.
Iz
rezultata je očito, naglašava Klasnić, da zaposlene
žene zaista obavljaju drugu smjenu kod kuće, što ostavlja
negativne posljedice na njihov privatan i profesionalan život.
“Ženama za takozvanu treću smjenu, koja uključuje
slobodno vrijeme, hobije i razonodu, ostaje tjedno 26 sati,
dvostruko manje nego muškarcima, kojima ostaje 50 sati”,
ističe.
Na jednodnevnoj konferenciji, koja se održala u sklopu projekta
financiranim REC (Rights, Equality and Citizenship) programom
Europske komisije koji se bavi ekonomskim osnaživanjem žena,
govorilo se i o problemima s kojima se žene sreću na tržištu
rada, opterećenosti u privatnoj sferi zbog koje vrlo često trpe
njihove karijere, te potencijalnim preduvjetima za pomirenje
profesionalnog i obiteljskog života.
Ustaljeni način percepcije rodnih uloga neodrživ
Zamjenik Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Goran Selanec
naglasio je da se napredak društva u cjelini oslanja na
bogatstvo različitosti, a to uključuje i sudjelovanje žena i
njihovog potencijala, znanja i vještina na svim razinama.
“Ustaljeni način percepcije rodnih uloga u privatnom i
poslovnom svijetu koji trenutno imamo u Hrvatskoj, ali i
Europskoj uniji općenito, više nije održiv. Stoga ravnopravnija
raspodjela obveza vezanih uz obitelj postaje naša zajednička
odgovornost”, kazao je.
