Nesnosne vrućine poput onih koje je ovoga ljeta donio toplotni val nazvan "Lucifer" do 2050. godine postat će uobičajene u južnom dijelu Europe, izvijestila je u srijedu udruga međunarodnih znanstvenika koji surađuju na zajedničkom projektu pod nazivom "World Weather Attribution"
Vreli valovi poput “Lucifera” koji je tijekom kolovoza
temperaturama višim od 40 Celzijevaca pogodio južnu i istočnu
Europu, rasplamsavši šumske požare, naškodivši usjevima i
odnijevši ljudske živote, već sad je četiri puta češći nego prije
stotinu godina, upozoravaju iz WWA.
“Početkom 1900. ljeta poput onoga koje je za nama bila su
iznimno rijetka“, kaže Geert Jaan van Oldenborgh, viši
znanstvenik Nizozemskoga kraljevskog meteorološkog instituta.
“Diljem južne Europe puno su veći izgledi da slični
toplotni valovi postanu pravilo svakog ljeta“, kazao
je.
Dijelovi južne i istočne Europe tijekom srpnja i kolovoza hvatali
su se u koštac s temperaturama iznad 40 Celzijevih stupnjeva.
Takvi vremenski ekstremi do polovine stoljeća postat će tipični
za južnu Europu ukoliko se u atmosferu nastavi emitirati ista
količina stakleničkih plinova, pokazuju klimatske simulacije
WWA.
Znanstvenici su u siječnju izvijestili da su temperature diljem
svijeta dosegnule rekordne visine treću godinu zaredom još do
2016., a po podacima WWY od 1950. intenzitet toplotnih valova u
Europi se povećao za jedan do dva Celzijeva stupnja.
Godine 2003. od posljedica toplotnog udara u Europi je smrtno
stradalo više od 35.000 ljudi, a u Rusiji ih je od posljedica
ekstremnih vrućina koji su zemlju zahvatili 2010. umrlo više
desetaka tisuća.
Analiza uzroka ekstremnog vremena pokazala je da su toplinski
valovi u Europi postali učestaliji, a na jugu Europe najmanje 10
puta učestaliji.
Tijekom trajanja Lucifera u Italiji je broj hitnih slučajeva
porastao za 15 posto, stoji u priopćenju WWA.
Časopis The Lancet Planetary Health journal je u broju od
kolovoza iznio podatak po kojemu bi broj smrtno stradalih od
vremenskih nepogoda, poput toplotnih udara, šumskih požara i suše
do kraja stoljeća mogao povećati 50 puta.
“Klimatske promjene žestoko utječu na zajednice u
mjestima i gradovima već sada i zajednički planovi bi mogli
spasiti brojne živote“, rekao je Robert Vautard,
znanstvenik i član WWA.
“Vrlo je važno da gradske vlasti započnu suradnju sa
znanstvenicima i stručnjacima za javno zdravstvo kako bi se
osmislio akcijski plan djelovanja u ovakvim ekstremnim
situacijama“, smatra Vautard.
