U Hrvatskoj se godišnje na lijekove troši više od 5 milijardi kuna, a polovica pacijenata ne koristi ih pravilno, pa su ljekarnici ti koji svojim savjetima mogu pridonijeti učinkovitom korištenju lijekova, a time i ukupnim uštedama u zdravstvu, istaknuto je na Drugom forumu izvrsnosti u ljekarničkoj skrbi u povodu Svjetskog dana ljekarnika 25. rujna.
“Ljekarnici su najdostupniji dio zdravstva i želimo dati značaj
učinkovitoj i sigurnoj farmakoterapiji, jer činjenice govore da
naši stanovnici nisu dovoljno educirani o lijekovima i njihovoj
pravilnoj uporabi, a lijekovi čine više od petine troškova u
zdravstvenom sustavu”, rekao je predsjednik Hrvatskog
farmaceutskog društva (HFD) Darko Takač na skupu na temu
“Ljekarnik od istraživanja do zdravstvene skrbi”.
Neuzimanje ili nepravilno uzimanje terapije može dovesti do
komplikacija bolesti i hospitalizacija, pa je ljekarnik važan kao
podrška pacijentu u terapiji, rečeno je.
Predsjednica Hrvatske ljekarničke komore (HLJK) Ana Soldo smatra
kako postoji veliki prostor gdje ljekarnici mogu dati doprinos u
prevenciji i praćenju bolesti, te u pravilnoj primjeni
lijekova, što bi moglo uštedjeti 10-15 posto zdravstvenog
proračuna, pa očekuje od zdravstvene administracije da to
prepozna.
Ističe kako dug prema ljekarnama, a trenutno ih je u Hrvatskoj
1117, za isporučene lijekove na recept iznosi preko 180 dana, pri
čemu je naknada za tu uslugu vrlo mala i iznosi 6,64 kune po
receptu, pa ljekarne imaju problema u poslovanju.
“Posebno je teško ljekarnama u malim mjestima budući da pacijenti
imaju malu platežnu moć i većina poslovanja se odvija preko
HZZO-a, a to prosječno ljekarnama donosi 25-27 posto prihoda.
Stoga je jasno koliko ljekarnici moraju dodatno raditi da bi
održali poslovanje”, kaže Soldo.
Kao jedan od primjera kako ljekarnik može pomoći u prevenciji i
praćenju bolesti, predstavila je voditeljica edukacijskog centra
Zdravstvene ustanove Farmacia Marina Šepetavc, koja u tri
ljekarne u Zagrebu u suradnji s kardiologom provodi kardiološko
savjetovanje o riziku od obolijevanja od kardiovaskularnih
bolesti.
“Radi se o dodatnom ljekarničkom savjetovalištu u suradnji s
kardiologom, gdje ljekarnik u prvom kontaktu s pacijentom
procijeni rizične čimbenike, da li su pacijntu propisani lijekovi
i da li ih pravilno uzima, nakon čega ga upućuje kardiologu.
Kardiolog mu mjeri tlak, kolesterol, trigliceride, vidi kakve su
mu životne navike, je li pušač, i prema tome izračunava rizik.
Pacijent zatim dobije preporuke koje rizične čimbenike treba
izbjegavati, jer je dokazano da njihovo uklanjanje smanjuje rizik
od pojave bolesti za 80 posto”, rekla je Šepetavc.
Dosad, kaže, obrađeno preko 270 pacijenata, koji su dobili
preporuke, a cilj je djelovati proaktivno i preventivno, a ako
bolest već postoji da pacijent dobije što kvalitetniju terapiju.
