Od 128 gradova u Hrvatskoj, njih 78 bilježi manji broj prvašića, dok ih je 50 u plusu. Najveće povećanje imaju Dubrovnik, u kojem je ove godine upisano 46 prvašića više nego lani i Vukovar sa 42 prvašića više te Kaštela, Samobor, Solin, Zabok i Koprivnica. Analiziran je i broj prvašića u Zadarskoj županiji.
Nakon što je u prošloj školskoj godini
zabilježeno 1.375 prvašića manje nego
2015./16., početak nastave u 2017./18. donio je nova
prebrojavanja.
Službenih podataka još uvijek nema te se barata samo
privremenim upisnim podacima iz lipnja temeljem kojih mediji
navode da je ovogodišnja katastrofa još dramatičnija od
prošlogodišnje, te da smo izgubili dodatnih 2.139
prvašića.
No, istraživanje gradonačelnik.hr-a, u kojem su
podaci o broju upisanih prvašića ove i prošle školske godine
stigli izravno od gradova, odnosno njihovih ureda za društvene
djelatnosti i samih škola, govore da katastrofa ipak nije dosegla
te razmjere.
I dalje smo, naravno, u minusu i prevladavajućim
negativnim trendovima, ali taj minus nije ipak ovako dramatično
porastao kao što govore privremeni opći podaci.
On je, pokazuju naše brojke dobivene izravno iz
gradova, čak nešto manji nego prošle godine.
U prve je razrede, naime, ovih dana
krenulo 1.173 djece manje nego lani.
Na žalost, ovaj podatak ne znači da se trendovi počinju
preokretati niti da će iduće godine minus biti još manji, jer je
većina gradova – njih 78, i dalje u minusu i to je prevladavajući
i konstantan trend.
No, iako je ukupni plus (+631) još uvijek trostruko
manji od ukupnog minusa (-1.804), u ovoj katastrofičnoj atmosferi
kada je demografija u pitanju, ugodno je iznenadila brojka od čak
50 gradova koji (i) ove godine bilježe porast broja upisane
djece.
U Zadru je zabilježen porast od (svega) 8 prvašića. Pag
stagnira, u Biogradu na moru 2 prvašića manje, u Ninu 4 prvašića
manje, a u Benkovcu čak 13.
