Informacije o vremenu koje se sve češće nameću kao tema dana hrvatskih medija, posljedica su ne samo jačanja klimatskih promjena, nego i razvoja novih medija kao i sve većih potreba javnosti, ocjenjuju stručnjaci.
Poplave u ponedjeljak u Zadru i na dijelu otoka, koje su
uslijedile nakon onih u nedjelju u Istri, bile su u špici
interesa hrvatskih medija pa i hrvatske politike. Predsjednica
Kolinda Grabar – Kitarović i premijer Andrej Plenković sa
suradnicima, posjetili su jučer Zadar kako bi neposredno vidjeli
tamošnju situaciju i pružili podršku Zadranima.
Uloga novih medija
Činjenica je da živimo u dobu kad klimatske promjene dolaze do
izražaja, vrijeme se ekstremizira i javnost je postala osjetljiva
na to. No, ne treba smetnuti s uma nove medije – internet,
društvene mreže i aplikacije, odnosno prije svega pametne
telefone – kojima sve više informacija o vremenu dolazi do nas,
kaže ravnateljica Državnog hidrometeorološkog zavoda Hrvatske
Nataša Strelec Mahović.
Meteorološke informacije tim komunikacijskim sredstvima
bombardiraju svakoga od nas. S druge strane, velike količine
informacija o vremenu prenose portali kao i sve veći broj amatera
po društvenim mrežama, ističe meteorologinja RTL-a Dunja Mazzocco
Drvar.
Tome doprinosi jednostavnost evidentiranja vremenskih prilika
kamerama na mobitelima i jednostavnost dijeljenja tih informacija
na društvenim mrežama tako da je informacija o vremenu postala
sveprisutna, dodaje ravnateljica DHMZ-a.
DHMZ, Istramet portal..
RTL-ova meteorologinja smatra da je što se tiče službenih izvora
informacija DHMZ i dalje u Hrvatskoj “neprikosnoven”. Postoji i
nekoliko udruga koje imaju dio svojih mjernih uređaja pa i same
proizvode meteorološke informacije, poput Istramet portala,
otvorenog 2008.
Udrugu koja stoji iza njega čine građani, prvenstveno
zaljubljenici u meteorologiju, agronomi, vlasnici OPG-ova, ali i
stručnjaci s područja fizike atmosfere, kaže Petar Radovan s
Istrameta i dodaje: Posebno smo ponosni i na svoje suradnike na
terenu koji osiguravaju uvjete za rad automatskih meteoroloških
postaja. Organizacija se financira putem natječaja koji se
raspisuju za neprofitabilne organizacije na razini Istarske
županije te putem marketinga, napominje.
Ocjenjujući rad DHMZ-a, Nataša Strelec Mahović kaže da “u okviru
svojih kadrovskih i financijskih mogućnosti” pokušava zadovoljiti
potrebe javnosti i korisnika. U nekim segmentima nam ponekad
treba malo više vremena nego nekim većim službama koje raspolažu
s puno više ljudi i sredstava, pa tako možda malo kaskamo u
pogledu korištenja društvenih mreža, aplikacija i slično, kaže
ravnateljica DHMZ-a.
Radovan smatram da je uvođenjem Meteoalarma DHMZ napravio
“ogroman korak naprijed”. Također, pozdravlja što se u prognozama
sve više spominje i središnja Istra. Činjenica je da je u
posljednjim godinama postignut velik napredak, kako i u odnosu s
javnosti tako i suradnje s civilnim organizacijama. Naravno,
uvijek postoji mjesta za napredak, nadamo se da će se uskoro
realizirati i projekt radara na području Dalmacije, koja je i
dalje u “meteorološkom mraku”, kaže Radovan iz Istrameta.
Je li dovoljno da informacija bude dosadna?
Dunja Mazzocco Drvar zamjera DHMZ-u da ne razvija vještine
komuniciranja o vremenu u skladu s potrebama trenutka ta da u
tome postupno zaostaje. To je u određenoj mjeri posljedica
činjenice da je naša struka u Hrvatskoj malobrojna, ali i
nedostatka svijesti da meteorološka informacija mora biti
drugačije prezentirana, kaže ona.
Nataša Strelec Mahović kaže da rade na tome i da će uskoro biti
prisutni na svim platformama. Zasad su podaci DHMZ-a dostupni
putem web stranice http://meteo.hr, te kroz
zajedničku aplikaciju HRT-a i DHMZ-a – HRT METEO, a njihove
prognoze prisutne su i na javnoj televiziji, dodaje.
Dunja Mazzocco Drvar priznaje da je dijelom zbog zapostavljanja
meteorološkog komuniciranja otišla s DHMZ-a na komercijalnu
televiziju i da sve više dijeli mišljenje svojih urednika da
informacija mora biti zanimljiva i prezentirana na način koji će
zaintrigirati gledatelja. Svjesna sam da je to s informacijama o
vremenu apsolutno nužno, kaže.
Ovdje su mi dane otvorene ruke da radim na način koji sam
smatrala boljim i učinkovitijim. S obzirom na uvjete koje smo na
počeku spomenuli, meteorolozi moraju promijeniti način
komuniciranja inače će postati nepotrebni i neupotrebljivi,
upozorava Mazzocco Drvar.
Ona ističe kako uloga meteorologa na RTL-a da budu nešto između
stručnjaka i reportera. S jedne strane se pojavljujemo kao
stručni komentatori, poput gostiju koje u medijima zovu politički
komentatori, a druge smo istovremeno i novinari, kaže Mazzocco
Drvar dodaje: Imam dojam da u medijima ne postoji takva uloga kao
naša.
‘Ne’ senzacionalizmu u vremenskoj prognozi
Ravnateljica DHMZ-a ocjenjuje da mediji različito prenose njihove
informacije o vremenu; neki vrlo korektno, no nažalost postoje i
mediji kojima je važnija senzacija od informacije pa najavu
obilne kiše prevode u kataklizmu ili slično. Osobito je to opasno
kod upozorenja na opasne pojave. Naime, DHMZ izrađuje upozorenja
na opasne vremenske pojave i objavljuje ih kroz sustav
METEOALARM. To upozorenje je jedinstveni službeni glas i jedino
koje bi se trebalo pojaviti u medijima, no često to nije tako.
Zbog toga javnost ponekad dobije iskrivljenu informaciju, što u
slučaju opasnih pojava može imati teške posljedice po ljude ili
njihovu imovinu, kaže Strelec Mahović.
Informativnost i objektivnost je naš cilj broj jedan i nikada,
apsolutno nikada, nismo bili u situaciji da je žrtvujemo zbog
privlačenja publike, kaže RTL-ova meteorologinja. S punim
stručnim integritetom mogu reći da kolega Nikola Topić Vikić i ja
nikada nismo dopustili da nas povuče senzacionalizam, dodaje.
Mazzocco Drvar naglašava da su i korisnici meteoroloških
informacija i sami donekle odgovorni, te da moraju vidjeti i
znati otkud one dolaze, iz stručnih izvora ili od amatera.
Prognostičari ili modeli?
Javnost je svakako sve zahtjevnija i sve zainteresiranija.
Međutim, često su ljudi u zabludi kad misle da su time što im
neka aplikacija daje prognozu točno u njihovom selu iz sata u
sat, dobili točniju informaciju od one na prognozi koju izrađuje
i prezentira prognostičar. Naime, aplikacije koje daju prognozu
iz sata u sat zapravo su puki matematički modeli koji mogu i ne
moraju davati posve točan izračun. Prognostičar koristi nekoliko
takvih modela i sve raspoložive podatke da bi izradio prognozu za
neko područje. A to građani često ne razlikuju i zadovoljniji su
onom “preciznijom” informacijom, kaže Nataša Strelec Mahović.
Korisnici Istrameta uglavnom dolaze s područja Istre i Kvarnera,
ali im, kažu, raste posjet i iz ostalih dijelova Hrvatske. “U
kolovozu smo primjerice zabilježili gotovo 770 000 posjeta što
smatramo da je odličan rezultat za regionalni agrometeorološki
portal. Iskustva s medijima i korisnicima su uglavnom pozitivna,
no mora se iznimno paziti na kvalitetu plasiranja podataka jer se
u današnje vrijeme brzog protoka informacija svaka greška
‘kažnjava'”, kaže Radovan.
Najviše informacija koje nađemo na društvenim mrežama su
amaterske, odnosno nisu prenesene na pravi način. Na Facebooku od
svih profila o tome, kojih je jako mnogo, samo dva rade
stručnjaci, DHMZ-ov i mi na RTL-u, kaže Dunja Mazzocco Drvar.
Mjesta ima i za meteorologe-amatere
Radovan smatra da državne službe te znanstvene institucije sve
više počinju cijeniti aktualne informacije s terena i tamo gdje
nema službenih mjerenja, stoga u budućnosti očekuje da će ta
uloga biti sve važnija. Vjerodostojnost je zadovoljavajuća, no
zbog velikog broja plasiranih podataka ponekad se dogodi pokoji
“bug”, što nastojimo ispraviti. Činjenica je da je broj
plasiranih podataka iznimno velik, stoga je iznimno teško u
svakom trenutku kontrolirati sve podatke, kaže on.
Mnogi amateri i njihove mrežne stranice lijepo rade i odličan su
izvor za ono što se događa na terenu. Često imaju entuzijaste
koji fotografiraju i dojavljuju, aktivniji su nego službena
mreža, i to je za svaku pohvalu, često i prognoze vrlo točno
prenesu, međutim, kad se dogodi neka greška ili šteta, oni nemaju
odgovornost. Oni su odgovorni u mjeri u kojoj točno prenose
informacije i navode izvor. Ako ne postoji izvor, i ako to nije
profesionalni meteorolog, informacija je sumnjiva, smatra RTL-ova
komentatorica.
Radovan kaže da aktualne informacije generiraju uglavnom iz
vlastitih izvora – meteoroloških postaja na terenu koje su
montirali. Što se tiče prognoza, njih uz poštivanje autorskih
prava prenosimo od norveškog meteorološkog instituta te od
američkog GFS-a koji su provjereni i kvalitetni izvori, ističe.
O meteorologiji, kao i nogometu, svi sve znaju
Amaterske meteorološke udruge često pomažu u praćenju aktualne
situacije, dajući vrijedne podatke o vremenu na terenu.
Primjerice za preksinoćnje nevrijeme u Zadru neformalnim smo
putem dobili informacije koje su znatno pomogle u izdavanju
upozorenja, kaže Strelec Mahović. No, kao i kod nekih medija, i
amaterske meteo udruge ponekad zadiru u domenu upozorenja što ne
bi smio biti slučaj. Kao što nećete otići laiku da vam operira
slijepo crijevo ili na primjer projektira kuću, tako bi i
meteorologiju, osobito kad se radi o opasnim pojavama, trebalo
prepustiti meteorolozima. Dakle, nemam ništa protiv razmjene
prekrasnih fotografija munja i oluja pa čak ni protiv diskusija
na društvenim mrežama o tome kakvo će vrijeme biti u subotu, ali
upozoravanje na opasne pojave može napraviti veliki problem, a
nažalost amaterske udruge ne prenose baš uvijek samo službena
upozorenja, kaže Strelec Mahović.
U pripremi je zakon o meteorološkoj djelatnosti koji će
regulirati sadržaj i način objave meteo informacija pa se nadam
da ćemo uskoro imati jasniji službeni glas, barem kad su
upozorenja u pitanju, zaključuje ravnateljica DHMZ-a.
Mogu li meteorolozi biti zadovoljni sveoprisutnošću njihovih
informacija u javnosti? Nisam sigurna je li tolika frekvencija
informacija dobra za struku ili nije. Ovo mi se čini kao nogomet,
svi komentiraju i o njemu svi sve znaju i svi su bolji
poznavatelji od izbornika. Ljudi ne razliku informaciju od
dezinformacije i to je jako opasno. Moramo znati kome ćemo se
obratiti za točnu informaciju, a to su stručnjaci s PMF-a i
DHMZ-a, zaključuje Dunja Mazzocco Drvar.
