Petina hrvatskih građana bila je diskriminirana barem jednom u zadnjih pet godina, što je manje nego 2012., kada je u takvoj situaciji bila četvrtina, no i dalje najveći broj njih nije spreman potražiti zaštitu, pokazalo je istraživanje o stavovima i razini svijesti o diskriminaciji, koje je u ponedjeljak predstavio Ured pučke pravobraniteljice.
Diskriminacija je najčešća na području rada i
zapošljavanja, te zdravstvene zaštite. No, čak 68 posto
diskriminiranih nije potražilo pomoć, ponajviše jer smatraju
da im se situacija ne bi promijenila ili da bi se još i
pogoršala, kazuju podaci istraživanja koje je IPSOS lani u
prosincu proveo na uzorku od 1000 građana.
Dvije trećine onih koji drže da su bili diskriminirani nisu
poduzeli ništa – 45 posto njih smatra kako se ništa ne bi
promijenilo, 18 posto ih smatra da bi se situacija samo
pogoršala, 14,9 posto misli kako za to nema potrebe, a 12,9 posto
odgovara kako nisu znali kome se obratiti.
Predrasude prema Romima, azilantima, članovima
sindikata…
Što je diskriminacija ne zna čak 17,9 posto ispitanika. Gotovo 40
posto misli kako je diskriminacija najveći ili jedan od najvećih
problema u društvu, dok ga u potpunosti nevažnim smatra nešto
manje od 4 posto.
Iako veliki broj građana ne podržava stajališta
koja reflektiraju predrasude, one su i dalje prisutne, a
usmjerene su ponajviše prema Romima, članovima sindikata,
mladima, starijima, azilantima i osobama s duševnim
smetnjama, dok su najmanje prisutne prema osobama nižeg
obrazovanja i osobama s invaliditetom.
Gotovo polovica (48 posto) ispitanika smatra da Romi žive od
socijalne pomoći i ne žele raditi, 28 posto ih je uvjereno kako
bi Romi odbili klijente u uslužnoj djelatnosti, 33 posto
smatra da azilante ne bi bilo dobro zapošljavati, a
zanimljivo je i da 38 posto ispitanih smatra kako sindikati
samo stvaraju probleme. Po percepciji ispitanika, najviše
diskriminira država, što misli njih 28,7 posto.
Riječ je o trećem istraživanju o diskriminaciji koje je
Ured pučke pravobraniteljice proveo (prvo je bilo 2009., a
drugo 2012.) . Provedeno je u okviru Programa o
pravima, jednakosti i građanstvu Europske komisije, Glavne uprave
za pravosuđe i potrošače, kao dio projekta Mjerenje
(ne)jednakosti u Hrvatskoj.
Agencija IPSOS provela ga je telefonskom metodom na
uzorku od 1000 punoljetnih građana, a slična su istraživanja
provedena i 2009. te 2012. godine.
Broj pritužbi na diskriminaciju nadmašio ostale
pritužbe
Pučka pravobraniteljica Lora Vidović naglasila je kako je lani po
prvi put broj pritužbi na diskriminaciju
nadmašio ostale pritužbe, a u prosjeku su ih primali više od
jedne dnevno.
Pravobraniteljicu posebno brinu podaci da građani ne
prijavljuju diskriminaciju, a mnogi od njih niti ne znaju da
su diskriminirani.
Primijetila je da se rezultati istraživanja objavljuju u
trenutku kada je ustaški pozdrav iz NDH u učestaloj uporabi u
Hrvatskoj unatoč sudskoj praksi, propisima, proklamiranoj
jednakosti pred zakonom i vladavini prava.
Time se, kaže, i branitelje koji su ginuli i kojima dugujemo
zahvalnost za suverenu državu i vrijednosti koje su utemeljene u
Ustavu, dovodi u neugodnu situaciju.
