Znanstvene monografije o nacionalnoj baštini, tradiciji, autentičnim vrijednostima i problematici razvoja otoka i mjesta na otocima zadarskog arhipelaga pokazale su da je svaki otok, ali i mjesto prostor za sebe, toliko poseban da može biti razložan predmet višeslojnih istraživanja.
Ovih dana takvu je voluminoznu monografiju, s preko 1.000
stranica, dobilo mjesto Kali, a objavili su ju Sveučilište u
Zadru, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Općina Kali.
“Koliko god su Kali znanstveno obuhvaćene “uzduž i poprijeko”
istraživanjem prirodne baštine, iščitavanjem materijalnih tragova
prošlosti, arhivskih dokumenata, proučavanjem kulturnih
sastavnica, gospodarskoga razvitka, ne zaobilazeći ni posebnosti
otočne svakidašnjice, neke su teme, stjecajem različitih
okolnosti, ostale ispod “obzora”, očito čekajući nove tragače za
znanstvenim spoznajama koji će izići na teren i u svojim
područjima zahvatiti ovom knjigom netaknute dijelove vidokruga. U
knjizi su razmotrene mnoge teme iz prirodnoga, humanističkoga,
društvenoga, biotehničkoga, tehničkoga, biomedicinskoga i
zdravstvenoga te interdisciplinarnoga područja znanosti”,
istaknuo je u predgovoru urednik monografije prof. dr. sc. Josip
Faričić.
Kali se u dokumentima prvi put spominju 1283. godine, a kao
samostalno naselje od 1527. godine, kada je zadarski gradski
kapetan Zaharija Valaresso dao izraditi prvi poznati popis
stanovnika na zadarskim otocima. Samostalna župa Kali su postale
1623. Na brdu Uorjaku (Orjaku) sačuvani su ostatci prapovijesne
gradine, trajno nastanjene tijekom željeznoga doba.
Naselje se razvilo na malom poluotoku s dvije uvale – Batalaža i
Mu. Relativna oskudnost obradiva tla i skromna poljoprivredna
proizvodnja nisu omogućivali intenzivniji demografski rast pa su,
prema popisima koji su se u nepravilnim razmacima vodili od 1527.
sve do sredine 19. stoljeća, Kali bile najmanje ugljansko
naselje. Od sredine 19. stoljeća društveno-gospodarski razvitak
Kali ubrzao se pa je to naselje sredinom 20. stoljeća postalo
brojem stanovnika najveće ugljansko otočno naselje, te uz Pag
najveće otočno naselje na zadarskim otocima.
Razvoju Kali, bez sumnje, najviše je pridonio razvitak ribarstva,
koje je najvažnija gospodarska djelatnost. Prihodi ostvareni u
ribarstvu i marikulturi, u hrvatskim vodama, ali i na svjetskim
oceanima na kojima Kaljani uspješno i inovativno sudjeluju u
tunolovu, temelj su prosperiteta većine kaljskih obitelji te
pokretačka poluga za stanogradnju, razvitak turizma i drugih
djelatnosti.
Uz ribolov su povezani mnogi kaljski običaji i vještine, način
prehrane, godišnji i dnevni hod aktivnosti vezan uz prirodne
ritmove izmjene godišnjih doba i pojedinih dijelova mjeseca i
dana, a posebno se razvila i bogata jezična maritimna baština.
Suvremeni razvitak Općine Kali temelji se na ribarstvu i s njim
povezanom marikulturom, turizmom te poljoprivredom.
U monografiji na više od 1000 stranica čitatelji će se moći
informirati i o brojnim drugim temama vezane uz Kali –
hidrogeologiji, geomorfologiji, flori, župi, glagoljaškom
pjevanju, govoru, pjesništvu, folkloru, graditeljstvu,
demografiji, ribarstvu, turizmu… Na kraju knjige otisnuti su i
sažeci svih radova na engleskom jeziku. Monografija je ovih dana
izašla iz tiska, a službeno predstavljanje bit će u Kalima u
četvtrak 17. kolovoza, doznaju Naši Školji.
