Četiri države zapadnog Balkana u ponedjeljak su poslale ultimatum Hrvatskoj da do kraja ovog tjedna ukine odluku o povećanju pristojbi za fitosanitarni nadzor voća i povrća iz tih zemalja ili će u suprotnom uvesti slične protumjere.
Hrvatsko ministarstvo poljoprivrede donijelo je u srpnju novi
pravilnik kojim se uvodi kontrola većeg broja vrsta voća i povrća
uvezenih iz nečlanica EU-a, a naknada za inspekcijski nadzor
povećava s 90 na 2000 kuna.
Resorni ministri iz BiH Mirko Šarović, Srbije Rasim Ljaljić, Crne
Gore Dragica Sekulić i Makedonije Ljupče Nikolovski dogovarali su
u Sarajevu zajednički odgovor na tu odluku Zagreba.
Četiri države potpuno su suglasne da je povećanje pristojbi za
nadzor nad kvaltetom uveznog voća i povrća diskriminatorna mjera
Hrvatske koja mora odmah biti povučena, rekli su ministri
novimarima nakon sastanka.
Pozvali su hrvatskog ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića na
sastanak u Podgorici najkasnije do kraja ovog tjedna.
U državama pogođenim hrvatskim mjerama drže kako je riječ o
nedopuštenom necarinskom nametu koji dovodi do automatskog
poskupljenja uvoznog voća i povrća pa time i njegove cjenovne
nekonkurentnosti na hrvatskom tržištu.
“Pozivamo Hrvatsku da hitno ukine diskriminatorne odredbe
pravilnika”, rekao je Šarović.
Ministri smatraju da cijena inspekcijskog nadzora treba
odgovarati stvarnoj cijeni tršokova i biti usklađena s prosječnom
cijenom koja vrijedi u zemljama regije i EU.
Srbijanski ministar Ljajić istaknuo je da to nije slučaj s novim
hrvatskim pravilnikom i potvrdio da će do njegova povlačenja
vlada u Beogradu ustrajati na protumjerama.
One neće pogoditi samo izvoznike voće i povrća iz Hrvatske, nego
i mlijeka i mesa te mliječnih i mesnih prerađevina, naglasio je
Ljajić.
Šarović je bio nešto suzdržaniji kazavši kako BiH zadržava pravo
uvođenje protumjera Hrvatskoj, ali se nada kako za to neće biti
potrebe i da će se naći rješenje.
“Štetu će trpjeti svi proizvođači”, kazao je Ljajić ističući kako
njegova vlada ne želi trgoviski rat, no neće odustati od zahtjeva
koji su sukladni Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju ali i
pravilima Svjetske trgovinske organizacije (WTO).
Sbija, BiH, Crna Gora i Makeodnija su u pismu zatražile od
Europske komisije da se uključi u rješavanje spora s Hrvatskom, s
tim da će Crna Gora i Makedonija kao članice WTO-a pokrenuti i
postupke pred tom organizacijom.
Crnogorska ministrica Sekulić ocijenila je kako moguće mjere
WTO-a neće biti brze jer traže prethodnu analizu, no i ona se
nada kako će se do rješenja doći dogovorom.
“Vjerujemo da ćemo do kraja tjedna osigurati sastanak s kolegom
iz Hrvatske”, kazala je Sekulić.
Makedonski ministar Nikolovski je podsjetio kako je njegova
zemlja zbog nastalog spora zemlja već uputila diplomatsku notu
Hrvatskoj.
“Ovo je kršenje i SSP-a i pravila WTO-a, pa će se Makedonija i
Crna Gora obratiti toj organizaiji i pokrenuti odgovarajuće
mehanizme”, potvrdio je Nikolovski izražavajući nadu kako će se
sporni pravilnik u “najskorije vrijeme” povuči.
Hrvatski ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić u nedjelju je
kazao kako je rječ o mjeri koja se odnosi na uvoz iz 168 država,
s ciljem da se osigura poštivanje odgovarajućih standarda
kvalitete hrane a ne naštetiti bilo kome, posebice ne susjednim
zemljama.
“Očekujem da ćemo sjesti sa ministrima iz susjednih zemalja kroz
tjedan ili dva i da ćemo vidjeti u čemu je točno problem”, kazao
je hrvatski ministar poljoprivrede.
