Najviši sud EU-a odlučio je u srijedu da se pravila, po kojoj izbjeglice moraju zatražiti azil u prvoj članici Unije u koju uđu, primjenjuju čak i u izvanrednim situacijama, pa bi se Hrvatsku mogle deportirati stotine izbjeglica kojima je odbijen azil u Sloveniji i Austriji, prenose u srijedu agencije.
Europski sud pravde (ECJ) u Luxembourgu odlučivao je o slučaju
koji su Austrija i Slovenija pokrenule protiv Hrvatske.
Prema humanitarnim organizacijama, ona bi mogla pogoditi nekoliko
stotina ljudi koji su stigli u Europu u izbjegličkom valu 2015. i
2016.
ECJ se bavio sudbinom dviju afganistanskih obitelji i Sirijca
koji su zatražili azil u Austriji i Sloveniji nakon što su
napustili Hrvatsku.
Prema presudi, za rješenje njihova slučaja odgovorna je Hrvatska,
koja je otvorila svoje granice kako izbjeglicama omogućila
siguran prolaz na Zapad.
Hrvatske su im vlasti dopustile ulaz i organizirale prijevoz do
granice sa Slovenijom, s namjerom da se njihov zahtjev za azilom
procesuira u drugim članicama Unije.
Izbjeglice su zatražile azil u Austriji i Sloveniji koje su
utvrdile da su u te zemlje ušli ilegalno i da su hrvatske vlasti
odgovorne za rješavanje njihova zahtjeva za međunarodnom
zaštitom.
Odlučujući o njihovu slučaju, ECJ je ocijenio da je prema
dublinskim pravilima njihov prelazak hrvatske granice bio
ilegalan.
Samo zato što jedna članica EU-a iz humanitarnih razloga dopušta
neeuropskim građanima ulazak na svoj teritorij ne znači da to
odobrenje vrijedi za druge članice, odlučili su suci.
Izbjeglička kriza dosegnula je vrhunac u ljeto 2015. kada je
milijun izbjeglica prešlo preko zapadnog Balkana na putu u bogate
europske zemlje.
Prema Dublinskom protokolu, izbjeglice moraju zatražiti azil u
prvoj zemlji EU-a u koju stignu. No, Njemačka je suspendirala
dublinska pravila za sirijske izbjeglice i zaustavila deportacije
u zemlje ulaska.
Od kolovoza 2015., stotine, a ponekad i tisuće ljudi svakodnevno
su stizale u Austriju, najprije preko Mađarske, a kasnije preko
Slovenije.
Većina ih se uputila prema Njemačkoj, no oko 90.000 zatražilo je
azil u Austriji, što je oko jedan posto populacije te zemlje.
Među njima su dvije sestre iz Afganistana, Khadija i Zainab
Jafari te njihova djeca koji su na austrijsku granicu stigli u
veljači 2016.
Prema Stephanu Klammeru, odvjetniku iz humanitarne zaklade
Diakonie, “došle su prijevozom koji su organizirale austrijske i
vlasti drugih zemalja”.
“Za nekoliko dana stigle su u Austriju izravno iz Makedonije. Na
austrijskoj su granici puštene jer su rekle da žele u Austriju i
tamo zatražiti azil”, rekao je.
No, za razliku od brojnih Afganistanaca, azil im nije odobren.
Austrijske vlasti su na kraju odlučile deportirati ih natrag u
Hrvatsku, točku njihova ulaska u EU.
Klammer ističe da nema pouzdanih brojki, ali procjenjuje da je u
Hrvatsku vraćeno nekoliko stotina tražitelja azila.
