Akademik Vladimir Stipetić, istaknuti hrvatski ekonomist i bivši rektor Sveučilišta u Zagrebu, umro je u nedjelju u Zagrebu u 90. godini života, javila je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU).
Rodio se 27. siječnja 1928. u Zagrebu gdje je 1951. završio
Ekonomski fakultet i 1956. doktorirao. Postdoktorski studij
završio je 1958. u Oxfordu. Radio je na Radio Zagrebu
(1952.–1953.), u Ekonomskom institutu u Zagrebu (1953.–1955.), u
Saveznom zavodu za privredno planiranje u Beogradu (1955.–1960.),
na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu (1960.–1993.) i na
Hotelijerskom fakultetu u Opatiji (1988.–1995.). Od 1967. do
1968. bio je gostujući profesor na Sveučilištima u SAD-u (Ames,
Yale, Stanford), a predavao je i na mnogim europskima
sveučilištima i institucijama.
Od 1986. do 1989. bio je rektor Sveučilišta u Zagrebu, a od 1971.
do 1974. bio je član Izvršnog vijeća Sabora SR Hrvatske te
od 1974. do 1978. zastupnik u Saboru i Skupštini Jugoslavije. Bio
je predsjednik Jugoslavenske nacionalne komisije za FAO od 1973.
do 1982. te od 1978. do 1981. potpredsjednik Svjetskog
prehrambenog savjeta UN-a i njegov stalni član od 1976. do 1985.
Član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti bio je 56 godina.
Za dopisnog člana izabran je 1961., a za redovitog člana 1973. Od
1978. do smrti bio je voditelj Zavoda za povijesne znanosti HAZU
u Dubrovniku i Zbirke Baltazara Bogišića u Cavtatu. Kao glavni i
odgovorni urednik Anala Zavoda za povijesne znanosti HAZU u
Dubrovniku od 1978. do 2006. uredio je 26 knjiga.
Akademik Vladimir Stipetić bavio se istraživačkim radom na
području ekonomske teorije i ekonomske politike, prvenstveno
ekonomske poljoprivrede.
Objavio je brojne knjige, od kojih je desetak prevedeno na strane
jezike (uključujući japanski i kineski). Najznačajnije djelo mu
je Dva stoljeća razvoja hrvatskoga gospodarstva (1820.-2005.)
koje je Hrvatska akademija objavila 2012., a objavio je i knjige
Kretanje i povijest hrvatske ekonomske misli, 1298-1847. (2001.)
te Povijesna demografija Hrvatske (2004., suautor akademik
Nenad Vekarić). Zadnje djelo, Sport u vremenu globalizacije
(sport i kapital) akademik Stipetić je objavio 2016. u
suautorstvu s dr. sc. Damirom Škarom.
“Akademik Vladimir Stipetić bio je član HAZU s najdužim stažem,
punih 56 godina. Svojim djelom zadužio Hrvatsku akademiju i
ekonomsku znanost, a svojim istraživanjima hrvatske ekonomske
povijesti pridonio je boljem razumijevanju današnjeg ekonomskog
stanja u Hrvatskoj”, izjavio je povodom smrti akademika Stipetića
predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić.
